Siromaštvo, uzrok nestabilnosti u Sahelu
Lisa Zengarini - Vatikan; Ivana Čičmir - Split
Nepravedna raspodjela bogatstva više je utjecala na povećanje nasilja u regiji Sahel nego sami vjerski sukobi, stoji u izvještaju koje je prije nekoliko dana predstavila karitativna agencija biskupa Sjedinjenih Američkih Država za pomoć prekomorskim zemljama Catholic Relief Services (Crs). Posljednjih je godina ta sjeverozapadna afrička regija postala središtem većega nasilja raznih džihadističkih oružanih skupina koje su, prema podatcima Ujedinjenih naroda, odgovorne za jednu od najvećih humanitarnih kriza današnjice.
Ipak, prema izvješću pod nazivom „Koraci prema miru“, te rezultatima brojnih intervjua i istraživanja provedenih u travnju među poljoprivrednicima, pastirima, lokalnim naoružanim skupinama te vjerskim i tradicionalnim vođama u trima državama koje se smatraju središtima sukoba – u Maliju, Burkini Faso i Nigeru, čini se da vjerski ekstremizam nije presudan čimbenik za nestabilnost. Većina se ispitanika zapravo protivi vjerskom ekstremizmu. Iako katolici predstavljaju mali postotak ukupne populacije Sahela, Crkva se poštuje neovisno o vjeri i na nju se gleda kao neutralnog, objektivnog i apolitičnog čimbenika na cijelom tom području.
Naš izvještaj ističe činjenicu da iako se kriza može činiti vjerske ili etničke naravi, ona je zapravo rezultat nejednakosti i sve većeg nezadovoljstva vladom – objasnila je prilikom predstavljanja Jennifer Overton, regionalna ravnateljica Catholic Relief Servicesa za zapadnu Afriku. Stoga, siromaštvo tjera mnoge mlade ljude da se priključe oružanim skupinama. Džihadisti i skupine organiziranog kriminala iskorištavaju siromašne i nezaposlene, opće nezadovoljstvo te nepovjerenje prema nacionalnim političkim vođama – kazali su iz Catholic Relief Servicesa.
Vjerski vođe, kao i vođe zajednica, bilo muslimani, bilo kršćani, borili su se za jedinstvo i miran otpor, a kao posljedica tomu bili su meta ubojstava u pokušaju da se potkopa njihov utjecaj. Terorizam nije poštedio nikoga - ni muslimane, ni kršćane, katolike, protestante ili pak sljedbenike tradicionalnih afričkih religija – istaknuo je Laurent Dabire, predsjednik Biskupske konferencije Burkine Faso i Nigera.
Po mišljenju spomenute karitativne organizacije, koja je na tom prostoru prisutna više od šest desetljeća, potrebno je više ulagati u učvršćivanje mira te veće sudjelovanje žena, mladih i mjesnih vođa u postupcima rješavanja kriza u regiji. Širenje i opseg nasilja, naime, nadmašuju sposobnost vladajućih u mjesnoj politici u provođenju učinkovitog odgovora.
