Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina - Zagreb
O 25. obljetnici Župe, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić posvetio je u subotu, 17. listopada, župnu crkvu sv. Luke evanđelista u Josipovcu. Župi s oko 3000 vjernika pripadaju dijelovi Višnjevca i Josipovca. U homiliji nadbiskup je naglasio: „Potrebno je odgovorno činiti ono što spada na ovaj zemaljski poredak, na ovaj svijet, ali ne zaboravite pritom da ste Božji, stvorenja njegove ljubavi“. „Danas je to osobito aktualno, jer je svijet došao u pogibelj od samog čovjekova djelovanja. Ako mi ljudi ne postanemo odgovorni, uništit ćemo ovu stvorenu stvarnost i uništit ćemo se međusobno. Tehnički napredak je uznapredovao u toj mjeri da čovjek ima u rukama moć kojom može samog sebe uništiti. I ako čovječanstvo ne dođe do novog stupnja odgovornosti, moguće su nesagledive posljedice za samu opstojnost ovoga svijeta.“ Župljanima Župe sv. Luke nadbiskup je pojasnio kako je zgrada crkve potrebna jer je „znak u prostoru koji nam – dok se bavimo svjetovnim stvarima – govori tko smo i kome pripadamo. Mi ih posvećujemo kao sveta mjesta i u njih dolazimo da bismo na tom svetom mjestu i u tom svetom prostoru produbili svoj odnos s Bogom, da bismo se nahranili njegovom riječju i Isusovim tijelom i krvlju, njegovim sebedarjem do kraja.“ Na svečanom misnom slavlju posvećen je i oltar u kojega su ugrađene moći bl. Miroslava Bulešića, zajedno s poveljom o posveti.
U subotu je u nacionalnom marijanskom svetištu u Mariji Bistrici održan Sedmi nacionalni susret štovatelja Božjega milosrđa. Euharistijsko slavlje služio je mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj Trebinjsko-mrkanske i Hvarske biskupije Petar Palić. U svom pozdravu rektor svetišta preč. Domagoj Matošević je rekao kako je znakovito da na prvoj misi nakon požara razmišljamo o daru Božjega milosrđa. U svojoj homiliji biskup Palić je istaknuo kako nacionalno svetište Majke Božje Bistričke u sebi čuva sjećanja na mnoge važne susrete i hodočašća hrvatskoga naroda, ali i pojedinaca koji dolaze pritisnuti životnim tegobama, a odlaze „uslišani, ohrabreni, ojačani u vjeri i spremni za svjedočenje Isusa Krista“. Podsjetio je na istaknuto Marijino mjesto u Buli pape Franje u povodu izvanrednog Jubileja milosrđa u kojoj je naziva Majkom Milosrđa te kako ju od ove godine u Lauretanskim litanijama možemo zazivati kao „Majku Milosrđa“, „Majku Nade“ i „Utjehu migranata“. Posebnu pozornost posvetio je i značenju sv. Ivana Pavla II. za širenje štovanja Božjega milosrđa jer je nedjelju nakon Uskrsa posvetio Božjem milosrđu, što je usko povezano s njegovim životom. Opisao je njegov životni put, studij u tajnoj bogosloviji u vrijeme Drugoga svjetskog rata, rad u tvornici i odlazak u obližnji samostan Kongregacije Majke Milosrđa na grob rano preminule redovnice s. Faustine Kowalske. Ondje je pronalazio snagu i sigurnost za svoj hod u vjeri. Stoga ne treba čuditi, rekao je biskup, što se kao Papa odlučio proglasiti je svetom. Dotičući se u svijetu vrlo poznate slike Milosrdnog Isusa koja je nastala na temelju Isusovih objava s. Faustini, a koje posljednjih godina doživljavaju pravi procvat, biskup Palić je istaknuo kako je „mnogi cijene i štuju kao znak Božje prisutnosti i njegova nepresušna milosrđa“, prenijela je IKA.
U Križevcima je 17. listopada, na prostoru pored grkokatoličke katedrale Presvete Trojice, za novoga križevačkog vladiku zaređen mons. Milan Stipić. Glavni biskup rukopolagatelj bio je umirovljeni križevački vladika Nikola Kekić, a surukopolagatelji zagrebački nadbiskup metropolit kardinal Josip Bozanić i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua. Na slavlju biskupskog ređenja sudjelovali su nadbiskupi i biskupi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, grkokatolički biskupi iz Ukrajine, Mađarske, Sjeverne Makedonije i Austrije, predstavnik Kongregacije za Istočne Crkve te brojni svećenici istočnoga i zapadnog obreda. Bulu imenovanja pročitao je apostolski nuncij. U homiliji zadarski nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljić rekao je kako se danas raduju stanovnici Križevaca, ovoga banskoga i kraljevskoga grada, posebice vjernici članovi grkokatoličke eparhije, kao i rodbina i prijatelji novoimenovanog biskupa mons. Milana Stipića. Ovom činu raduje se i Vaš pokojni otac Vladislav koji iz rajskih visina prati i molitvama zalijeva ovu svečanost. Posebice ovom događaju raduju se vjernici katolici bizantsko-slavenskog obreda, kao i svi drugi hrvatski katolici koji su stoljećima slavili Boga u tri poznata obreda: u rimskom latinskim jezikom i glagoljaškom starohrvatskim jezikom, te bizantsko-slavenskom na staroslavenskom jeziku. Doda li se tomu i rimski podobred nazvan „zagrebački“, onda se kao narod imamo pravo ponositi bogatstvom više obreda, što pokazuje širinu vjerničke katoličke duše i visoki stupanj tolerancije stanovnika Lijepe Naše. Sudjelujmo, dakle, braćo i sestre, pobožno, sabrano, s molitvom na usnama i s pjesmom u srcu kod ovoga svetoga obreda ređenja križevačkog vladike Milana. Ovaj otajstveni čin dar je njemu i biskupiji križevačkoj. Molimo neka i njegovo služenje bude velikodušno uzdarje Bogu, Crkvi i povjerenom puku ove časne eparhije, riječi su nadbiskupa Puljića.
Na liturgiji biskupskog ređenja pročitana je čestitka prefekta Kongregacije za Istočne Crkve kardinala Leonarda Sandrija. „Preuzvišeni Vladiko, u ovaj svečani dan, kada ćete dobiti puninu svećeničkoga reda, s biskupskom posvetom, s polaganjem ruku i posvetnom molitvom biskupa koji su nazočni na slavlju, dopustite mi da Vam izrazim svoju radost i poželim najbolje želje u Vašoj novoj službi. Križevačka eparhija, od svoga osnutka 1777. godine morala se suočiti s izazovima i izaći ususret različitim etničkim skupinama, to jest Hrvatima, Ukrajincima, Rusinima i drugim narodima, a da se sačuva njezina liturgijska bizantsko-slavenska tradicija. Križevački biskupi su uvijek nastojali ispuniti tu zadaću prema svojim mogućnostima, a prema riječima svetoga Pavla apostola: “Svima bijah sve da pošto-poto neke spasim“. Danas Vi postajete petnaesti pastir Križevačke eparhije. Dostojanstvo biskupa je veliko, ali svakako i jedinstveno. Sveti Jeronim Stridonski, veliki sin današnje Hrvatske, opisuje tu službu ovako: “On, iako živeći u tijelu, ne živi po tijelu. On želi živjeti samo za Isusa. On ne osuđuje niti sudi ikoga: On je spokojan čak i u mukama. Premda zna dobro tko je Juda. On ljubi i onoga koji ga izdaje. On trpi za sve. On sve spašava.“
U zahvalnom govoru umirovljeni križevački vladika Nikola Kekić istaknuo je: „Opet smo dakle danas ovdje u Križevcima, tu na otvorenom prostoru pokraj katedrale zbog ove nevolje koja je od početka godine snašla cijeli svijet, i bili nazočni na duhovnom događaju nad događajima za Križevačku eparhiju kako Duh Sveti po polaganju ruku nas biskupa za biskupa posvećuje mons. Milana. Tako je on ubrojen u zajedništvo biskupa Hrvatske i čitave Katoličke Crkve kao jedan od najmlađih nasljednika Apostolskoga zbora. On je 30. u nizu marčansko-križevački biskup, odnosno 14. u nizu križevački biskup. Neki od ovih 30 naših biskupa ostavili su iza sebe velika djela koja su zlatnim slovima upisana u povijest naše Eparhije. Pred tobom je, vladiko Milane, ako te zdravlje posluži, čak 33 godine službe biskupa Križevačke eparhije. Zaista, puno godina. Na sebe si dragovoljno od pape rimskoga Franje preuzeo teško breme službe biskupa i trebat će ti obilje milosti Božje da uzmogneš svoju službu uspješno vršiti na slavu Boga Oca i Sina i Svetoga Duha i na duhovnu korist svoga malog stada, vjernika Križevačke eparhije diljem Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine – Hrvata, Ukrajinaca i Rusina“. Umirovljeni vladika poželio je svome nasljedniku da ga u biskupskoj službi prati moćni zagovor presvete Bogorodice, triju svetitelja: Bazilija Velikoga, Grgura Bogoslova i Ivana Zlatoustoga, nebeskih zaštitnika naše Križevačke eparhije, zagovor tvoga nebeskog zaštitnika Mihaela Arkanđela i zagovor naših hrvatskih svetaca: Nikole Tavelića, Marka Križevčanina, Leopolda Bogdana Mandića i blaženog Alojzija Stepinca.
Uime klera Križevačke eparhije čestitku je uputio grkokatolički župnik u Osijeku o. Ljubomir Sturko. Čestitke novom vladiki uputili su i vjernici laici iz hrvatskoga, ukrajinskog i rusinskog dijela Križevačke eparhije.
U svojoj čestitci vladiki Stipiću kardinal Bozanić je naglasio: „Postojanje grkokatoličke Križevačke eparhije uz rimokatoličke dijeceze u Hrvatskoj predstavlja bogatstvo univerzalnosti i raznolikosti Katoličke Crkve u Hrvatskoj koja, prema riječima sv. Ivana Pavla II., uistinu diše s oba plućna krila“. „Želim ti da poput časnih prethodnika na stolici najprije marčanskih, a potom križevačkih vladika nastaviš voditi povjerene ti vjernike te da kao dobar pastir sabireš raspršeno stado bizantsko-slavenskog obreda, Hrvate, Ukrajince i Rusine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Sloveniji. Učvršćuj povjereni ti Božji narod u vjeri katoličkoj i hrabri ga da, premda mali brojem, budu ponosni na svoju bogatu crkvenu baštinu. Želim ti da čuvaš i gradiš zajedništvo prezbitera, redovništva i Kristovih vjernika laika u čitavoj eparhiji“. Kardinal je zahvalio umirovljenom vladiki Kekiću za postojano služenje u Križevačkoj eparhiji i spremnu suradnju unutar Zagrebačke metropolije.
Zahvalnu riječ na kraju je uputio novi križevački vladika mons. Milan Stipić. Među ostalim je istaknuo: „Želio bih da moje biskupsko služenje bude služba jedinstva i to prije svega jedinstva unutar naše Križevačke eparhije, zatim jedinstva unutar Katoličke Crkve u Hrvatskoj i jedinstva s drugim kršćanskim Crkvama, da bi se ispunila Isusova molitva da svi budu jedno. Duh Sveti je onaj koji sabire, a Zli je onaj koji dijeli“. ”Kada su sišli ognjeni jezici Duha sve si ponovno prizvao k sjedinjenju“, kaže kondak Pedesetnice, kojem otajstvu je i posvećen ovaj katedralni hram u Križevcima. Naša eparhija ima dugu i nimalo laku povijest, međutim ona je opstala zahvaljujući djelovanju Duha Svetoga i molitvama mnogih svetih ljudi koji su u njoj živjeli. Mi katolici bizantskog obreda jedinstveni smo po svojoj tradiciji, liturgiji i duhovnoj baštini. Povijesnim okolnostima nastali smo kao spoj istočne i zapadne crkvene tradicije, a u današnje vrijeme možemo biti svijetli znak zajedništva među kršćanima. Naša eparhija pozvana je biti živom Crkvom koja naviješta Krista i njegovo evanđelje, koja u duhu tog istog evanđelja ima zadatak voditi brigu o onima koji su u ovom svijetu najpotrebniji, oni napušteni, zaboravljeni, osiromašeni i na bilo koji način unesrećeni, kako nas potiče papa Franjo“. „Osobito mi grkokatolici svojom mističnom duhovnošću, crkvenom predajom i bogatstvom naše liturgije možemo i trebamo ljudima oko nas ponuditi živoga Krista, njegovu radost, ljubav, praštanje i nadu na način koji je nama svojstven. S velikom nadom gledam u budućnost naše Križevačke eparhije i očekujem dane duhovnog preporoda“, zaključio je vladika Stipić.
Na završetku liturgije novozaređenog vladiku ustoličio je na arhijerejskom tronu u grkokatoličkoj katedrali zagrebački nadbiskup metropolit kardinal Bozanić. Na liturgiji su pjevali Katedralni zbor Križevci i Hrvatsko pjevačko društvo „Kalnik“ iz Križevaca, pod ravnanjem maestra Ozrena Bogdanovića te klapa „Sveti Juraj“ Hrvatske ratne mornarice. Na biskupskom ređenju bili su predstavnici drugih kršćanskih Crkava, izaslanica Predsjednika Republike Mirjam Katulić, ministrica kulture i medija i predsjednica Vladine Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Nina Obuljen Koržinek, predstavnici Županije, gradova i općina te drugi uzvanici.
Više od 200 volontera u Dubrovniku je, podijeljeno u ekološke, radne i socijalne, ostvarilo tridesetak volonterskih akcija. Oni su planirane akcije najvećeg volonterskog projekta u Hrvatskoj, „72 sata bez kompromisa“, završili prije predviđenog roka. Diljem Grada i okolice volonteri su dolazili na akcije prethodno ne znajući što će raditi i kamo će ići, što je i čar beskompromisnog volontiranja, dati cijelog sebe na raspolaganje sa svim svojim talentima i vještinama. U petak su od ranog jutra krenuli s čišćenjem odmorišta, krenuvši od Mosta prema Bistrini gdje su očistili deset autobusnih stanica i dva odmorišta, uređivali su prostor Društva multiple skleroze Dubrovačko-neretvanske županije gdje su se bavili pripremom prostora za ličenje i samim ličenjem prostora. Dio volontera okupio se ispred dječjeg vrtića kako bi i najmlađim sugrađanima sredili okoliš i igralište kojim se svakodnevno koriste. Nekolicina volontera ostala je pomoći u Caritasu Dubrovačke biskupije pri podjeli hrane. Jedna skupina uređivala je obiteljski stan kako bi omogućili jednoj obitelji normalne životne uvjete, a ostatak volontera bavio se uređivanjem vrtova, čupanjem korova, izvlačenjem drače i ostalim ekološkim aktivnostima.
Koronavirus ušao je i u varaždinski kapucinski samostan. Gotovo svi fratri i postulanti pozitivni su na COVID-19, ali za sada nitko nema teške simptome, objavljeno je na mrežnoj stranici Župe sv. Vida u Varaždinu. Zbog toga je samostan do daljnjega zatvoren i svi redovnici su u karanteni. Mise se služe po redovnom rasporedu jer je varaždinski biskup Bože Radoš organizirao svećenike iz biskupije da slave mise umjesto kapucina. Crkvu je temeljito dezinficirala epidemiološka služba. Vjeronauk je do daljnjega otkazan kao i druge aktivnosti vezane uz samostan. Pozvani su vjernici koji su proteklih tjedan dana bili na misi u crkvi da pripaze na moguće simptome. U petak, 16. listopada, utvrđeno je i da je jedan član zajednice Samostana Kraljice sv. Krunice u Zagrebu pozitivan na COVID-19, zbog čega je cijela zajednica u samoizolaciji. U ovom razdoblju samoizolacije snažnije ćemo molitveno pratiti sve koji su i sami pogođeni ovom bolešću, a preporučujemo se i u molitveno zajedništvo svih vjernika, navodi se u priopćenju iz dominikanskog samostana.
