Zaklada papinskoga prava Pomoć Crkvi u nevolji: Povećavaju se vjerski progoni i kršenje vjerske slobode
Debora Donnini - Vatikan; Ivana Čičmir - Split
Zaklada papinskoga prava Pomoć Crkvi u nevolji objavila je, putem web prezentacije, 15. izdanje izvještaja o vjerskoj slobodi u svijetu, za razdoblje od 2018. do 2020. godine. Na predstavljanju je sudjelovala posebna gošća, Asia Bibi, pakistanska kršćanka koja je 10 godina provela u zatvoru pod optužbom za bogohuljenje. Ispričala je svoju kalvariju, posebno govoreći o svojim dvjema kćerima koje su 2009. godine, kada je ona uhićena, imale 8 i 9 godina. K tomu, jedna je od njih s tjelesnom invalidnošću i mentalnom zaostalosti. Odvojene od majke dugo vremena, jasno je da su kćeri pretrpjele traume – kazala je Asia koja, danas slobodna živi sa svojom obitelji u Kanadi, poziva na reviziju zakona o bogohulstvu, i ako je moguće, ukidanje tog zakona.
To je 'mač' – kako ga je nazvala – koji pogađa muslimane, kršćane i druge manjine. Stoga je najavila skori odlazak u Rim te izrazila zahvalnost papi Franji i Benediktu XVI. na potpori i molitvama tijekom godina. Njezino 'hvala' proširuje se na sve one koji su se zauzeli za njezino oslobođenje.
U izvještaju su zemlje obojane crvenom i narančastom bojom. Ne da bi se označilo područje ograničenja zbog bolesti COVID-19, već da bi se prijavila kršenja koja se povećavaju zbog širenja 'virusa' nasilja nad slobodom iskazivanja vjere. Izvještaj pokazuje da se sloboda vjeroispovijesti krši u jednoj od tri zemlje, te ako je u prethodnom izvještaju bilo 38 zemalja s prekršajima, danas ih je 62. Procjenjuje se da oko 67% svjetskog stanovništva, odnosno 5,2 milijarde ljudi, živi u zemljama u kojima postoje ozbiljna ograničenja.
Do posebnoga je pogoršanja došlo u Africi zbog umnožavanja džihadističkog terorizma. Džihadisti sve više koriste web stranice i društvene mreže, kako bi tražili nove podružnice i planirali svoje akcije: "cyber-kalifat, koji se globalno širi, sada je postao konsolidirano sredstvo" – stoji u izvještaju. Autoritarni režimi, ili etno-religiozni nacionalizam, također ranjavaju i ubijaju vjerske slobode. To se posebno odnosi na države poput Indije, Nepala, Mjanmara ili Tajlanda gdje su vjerske manjine u opasnosti da budu 'građani drugog reda'.
Sudionici predstavljanja na kraju su uputili snažan apel da se ne ignoriraju mnogi progonjeni zbog vjere te podsjetili, kao što to čini kardinal Mauro Piacenza, predsjednik Zaklade papinskoga prava Pomoć Crkvi u nevolji, da put mira prolazi kroz poštovanje tog temeljnog prava.
