Kardinal Hollerich piše čelnicima EU-a o klimatskoj krizi: "Na granici smo"
"Pandemija COVID-19 je na najgrublji način iznijela na vidjelo činjenicu da je sve međusobno povezano i međusobno ovisno i da je naše zdravlje neraskidivo povezano sa zdravljem okoliša u kojem živimo”. Ovim zapažanjem započinje pismo kardinala Jean-Claudea Hollericha, predsjednika Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE), čelnicima EU-a koji će sudjelovati na događaju u Glasgowu od 31. listopada. Njegov je poziv da se tom prilikom odlučno poradi na tome da "naši društveni i ekonomski sustavi budu pravedni i pošteni", jer smo pod prijetnjom pogubnih posljedica za najranjivije i za planet.
Potrebni su ambiciozniji globalni ciljevi
"Zemlja jeca - podsjeća kardinal Hollerich, citirajući papu Franju - i ti su vapaji poprimili oblik porasta temperatura s rekordima u mnogim regijama, smrtonosnih poplava i požara koji uništavaju zajednice diljem Europe i svijeta, pogoršanih materijalnih gubitaka sa socijalnom i psihičkom traumom“. Klimatske promjene, piše kardinal, brže su od očekivanog i približavamo se pragu globalnog zagrijavanja od 1,5 °C. Stoga smo "na granici". Čelnici EU će, napominje, uskoro imati priliku razgovarati o novim rješenjima susretom s drugim svjetskim čelnicima u Glasgowu. Nedavni europski ciljevi za smanjenje stakleničkih plinova idu u pravom smjeru, nastavlja kardinal Hollerich, ali trenutna situacija žurno zahtijeva od svih da postave ambicioznije ciljeve kao odgovor na dvije globalne krize ubrzanja klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti. Napor stoga mora biti globalan. Tekst glasi: "Pronaći put koji poštuje prag od 1,5 °C za globalno zatopljenje dubok je moralni imperativ”.
Konkretni koraci koje treba poduzeti
"Naša je zajednička odgovornost da radikalno promijenimo naše stilove života, stanemo na kraj besmislenom konzumerizmu i grabežljivoj eksploataciji resursa i da živimo u harmoniji unutar granica planeta", piše kardinal Hollerich koji u svom pismu ukazuje na precizne korake koje valja poduzeti. Primjerice, "trenutni prestanak novih ulaganja u infrastrukturu fosilnih goriva" i ukidanje subvencija" koje produžuju ovisnost zajednica o fosilnim gorivima i industrijskoj poljoprivredi koja je destruktivna za okoliš". Posebna je pozornost također potrebna "na izrazito onečišćujuću zračnu i pomorsku industriju, čiji je doprinos borbi protiv klimatskih promjena potpuno neadekvatan”.
Povrat "ekološkog duga" stvar je pravde
Kardinal Hollerich ponovno podsjeća na riječi pape Franje o "ekološkom dugu" koji su nakupile zemlje Sjevera koje su se "obogatile iskorištavanjem prirodnih resursa Juga" i kaže da je otklanjanje tog duga "više od pitanja solidarnosti”, jer je to "pitanje pravde". Zatim opet poziva Europu koja u ovom trenutku ima odgovornost "poštivati, štititi i promicati prava i dostojanstvo ljudi, te da pritom ne budu posljednji oni koji se nalaze u najranjivijim i najmarginaliziranijim situacijama". Potom navodi primjere aktivnosti koje je odobrila EU, a "koje štete društvima i okolišu na globalnom Jugu", kao što su napori "da se iskoriste nove rezerve fosilnih goriva u Vaca Muerta u Argentini te da se izgradi nova infrastruktura fosilnih goriva u istočnoj Africi”. Odluke su to koje su u suprotnosti s preuzetim obvezama u vezi s ekološkom krizom.
Glasgow: neizostavna prilika za dobrobit planeta
COP 26 i COP 15 predstavljaju kritične trenutke za postizanje novih ciljeva, inzistira kardinal, a "Europa može i mora imati vodeću ulogu na međunarodnoj razini u ovim nadolazećim forumima" kako bi se postigla hrabra reakcija na izvanredne klimatske situacije. U ime Europskog saveza Laudato Si’ (European Laudato Si’ Alliance), ELSiA, (Europskog saveza za Laudato Si’ koji okuplja šest katoličkih institucija i organizacija nadahnutih Franjinom enciklikom) čiji je kardinal Hollerich veleposlanik, od europskih čelnika traži da povećaju ambiciju Europe u globalnim nastojanjima da se dosegne granica od 1,5 °C zatopljenja te u novom globalnom cilju od 50% zaštite prirode.
Moraju se ispunjavati obećanja osiguravanjem izvršavanja postojećih financijskih obveza i postavljanjem novih ciljeva za podršku prilagodbi, ublažavanju gubitaka i šteta u zemljama u razvoju. Potrebno je zaustaviti svu novu infrastrukturu fosilnih goriva kako bi se krenulo prema obnovljivim izvorima energije i agroekološkim poljoprivrednim pristupima. Konačno, moraju se poštivati ljudska prava, uključujući prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica, u djelovanju na klimu i biološku raznolikost.
(Vatican News - bj - am)
