Prije 75 godina: Presuda na suđenju kardinalu Stepincu
Komunistički režim u tadašnjoj Jugoslaviji osudio je najvišeg predstavnika Katoličke Crkve u Hrvatskoj na 16 godina zatvora s prisilnim radom i na gubitak njegovih građanskih i političkih prava na daljnjih pet godina. Ono što je imao u vlasništvu oduzeto mu je. Kad je presuda izrečena, u sportskoj dvorani u Zagrebu, koja je pretvorena u sudnicu, uslijedio je pljesak - piše njemačka katolička agencija KNA.
Stepinac je, kako je izrečeno, surađivao s fašističkim ustaškim režimom uspostavljenim u Hrvatskoj tijekom rata. Kardinal je to odbio: "Moja je savjest čista". Iza optužbi i presude nesumnjivo je stajala politička računica. Tito je u Katoličkoj Crkvi, usidrenoj uglavnom u hrvatskom dijelu zemlje, s upornim antikomunistom Stepincem na čelu, vidio političku konkurenciju koju je trebalo ukloniti.
Jedini susret Tita i Stepinca 4. lipnja 1945. razjasnio je kontraste. Tito je inzistirao na tome da odnos dvije strane treba biti fiksiran ugovorom te da se Crkva treba odvojiti od Rima. Stepinac je odbio komunističkog vođu. Tito od tada odlučuje započeti - kako je rekao - "progoniti popove ubojice" - a ipak je znao da bi u tom trenutku mogao učiniti malo protiv klerika, koji je bio popularan među katolicima.
U mjesecima koji su slijedili, Vlada je organizirala redovitu kampanju protiv Stepinca. To je kulminiralo suđenjem o kojem je optuženik kasnije rekao: "Kad bi mi netko 100 godina objašnjavao Kristove patnje, ne bih to razumio kao što to razumijem nakon svega što sam doživio na ovom suđenju!" Početkom Hladnog rata Zapad je kardinala, koji je odbio zatražiti pomilovanje, učinio ikonom antikomunističkog otpora.
Suđenje protiv njega doista je ismijalo sve ustavne standarde, kako opisuje odvjetnica i Stepinčeva biografkinja Claudia Stahl. 2016. presudu je službeno ukinuo sud u Zagrebu. Istodobno, suđenje je u drugi plan gurnulo pravu raspravu o ulozi Crkve u Hrvatskoj tijekom Drugoga svjetskog rata.
Ivan Pavao II. 1998. je godine proglasio Stepinca blaženim. Proces kanonizacije godinama je zaustavljen. Papa Franjo je 2016. osnovao povjerenstvo sastavljeno od srpskih i hrvatskih povjesničara, kao i predstavnika Katoličke i Srpske pravoslavne Crkve. Stručnjaci su 2017. došli do zaključka da se u slučaju Stepinac "prevladavajuća tumačenja Hrvata katolika i pravoslavnih Srba još uvijek razlikuju".
Stepinac, koji je prije 1951. pušten na slobodu i stavljen u kućni pritvor, držao se svog stava sve do smrti 1960. godine: "Savjest mi je čista od svega čime me opterećujete".
(Vatican News - kna - bj)
