Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
U Vrani, u Zadarskoj nadbiskupiji, gdje se prve srpanjske nedjelje na zavjetni blagdan sv. Nediljice tradicionalno okuplja mnoštvo hodočasnika osvjedočenih u uslišane molitve po zagovoru te ranokršćanske mučenice, svečanu misu predvodio je zadarski nadbiskup koadjutor Milan Zgrablić.
Samostanska crkva Družbe sestara milosrdnica u Frankopanskoj ulici u Zagrebu 3. srpnja otvorena je za bogoslužja kao prva obnovljena crkva u središtu grada nakon potresa 2020. godine. Crkvu sv. Vinka Paulskoga je blagoslovio biskupski vikar za pastoral i kancelar Zagrebačke nadbiskupije Marko Kovač.
U homiliji misnoga slavlja u bazilici Majke Božje Trsatske, koje su zajednički slavili misionari i misionarke okupljeni na 32. susretu, riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić je upozorio da domovinska Crkva ima sve manje snage slati, a treba sve više primati misionare. Sve manje smo Crkva koja je spremna ići daleko, sve više Crkva koja ima potrebu da oni drugi izdaleka dođu i posvjedoče nam Isusa Krista. Ono iskustvo evangelizacije koje imate, evangelizacije onih koji su daleko, sve više nam treba kako bismo mogli evangelizirati one koji su nam blizu. Nadbiskup Uzinić potkrijepio je to rezultatima istraživanja u Republici Hrvatskoj koji upozoravaju da se tek 69% ispitanika smatra religioznima, a samo 17% ‘čvrstim vjernicima’.
U subotu i nedjelju održano je 333. hodočaće Varaždinske biskupije u Mariju Bistricu. Jučer je glavni hodočasnički dan počeo pobožnošću križnoga puta na bistričkoj kalvariji, a nastavljen zavjetnom misom u crkvi na otvorenom bl. Alojzija Stepinca. Hodočašće je počelo u subotnje rano jutro blagoslovom hodočasnika pješaka u Varaždinskoj katedrali, nakon čega su vjernici sa svojim biskupom i nekoliko varaždinskih župnika i svećenika krenuli na 46 kilometara dug put prema svetištu Majke Božje Bistričke. U homiliji misnoga slavlja u subotu biskup Bože Radoš je rekao da je primijetio kako su svi za hodočašće izabrali društvo u kojem se osjećaju dobro; obitelj, rodbina, prijatelji, ali da su kao društvo na ovom hodočašću izabrali i Onu kojoj su pošli moleći otajstva krunice.
U Zagrebu je 1. i 2. srpnja održan dvodnevni znanstveni teološki simpozij „Život i djelo kardinala Franje Kuharića“. O njemu je promišljalo 28-ero predavača i predavačica. „Što vrijeme odmiče sve više dolaze do izražaja vrline koje rese toga našega Pastira i koje treba dublje razmatrati, posežući za Kardinalovim riječima izgovorenim u homilijama, raznim nagovorima i govorima“, istaknuo je u svome pozdravu zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. „Kao Crkva i nadbiskupijska obitelj“, nastavio je, „sjećamo se njegove dobrote proizišle iz vjernosti Kristu i Crkvi te njegove usmjerenosti prema vječnosti. Ostao je živjeti njegov mir i nutarnja radost, njegove poruke o oblikovanju savjesti, o kršćanskom mirotvorstvu građenom na Božjoj ljubavi i na dostojanstvu čovjeka, o početku ljudskoga života u začeću i o potrebi da se, uza sve složenosti, taj život zaštiti. Kardinal Kuharić imao je istančan smisao za pravdu. Njegova nas baština trajno opominje, naglašavajući važnost savjesnosti, poštenja i ulaganja u dobro zajednice. Hrvatski ga narod prepoznaje kao čuvara hrvatske nade i kao uporište nacionalnog jedinstva“.
Apostolski nuncij nadbiskup Giorgio Lingua izrekao je: „Shvatio sam da je riječ o Pastiru koji je uistinu bio blizak ljudima. Danas bismo rekli s mirisom ovaca, kako je papa Franjo opisao one svećenike koji se ne boje uprljati ruke ili utrošiti vrijeme posjećujući obitelji, otvarajući vrata siromasima, brinući o bolesnima, ohrabrujući mlade, animirajući djecu ili strpljivo slušajući starije osobe. Kardinal Kuharić bio je jedan od njih“.
Zadarski nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljić istaknuo je kako je hrvatski narod „volio i poštivao tog Božjeg čovjeka koji je zračio ljubavlju prema svima”, i dodao: “Nije pretjerano reći da je po ugledu i karizmi odmah uz bok blaženog Alojzija Stepinca kojega je on doveo do proglašenja blaženim.“
Dekan KBF-a, organizatora skupa, prof. dr. Josip Šimunović kazao je: „Obični ljudi u gradu i na selu, intelektualci i političari, žene i muževi, djeca i mladi voljeli su čuti riječi ohrabrenja i podrške u miru i ratu čovjeka koji je obilježio posljednjih 30 godina 20. stoljeća u Crkvi i u hrvatskom narodu“.
Ususret simpoziju predsjednik Programskog odbora prof. dr. Tonči Matulić dao je intervju Glasu Koncila. Govorio je o moralnim problemima protiv kojih se borio i kardinal iz Pribića: krizi obitelji i kulturi korupcije, ukorijenjenima u komunističkom nasljeđu. No, nasljeđe nerazriješenih zločina uzrok je i sadašnjih društvenih podjela, upozorava prof. Matulić.
Župa Rogoznica u Šibenskoj biskupiji proslavila je 2. srpnja 300 godina štovanja svoje nebeske zaštitnice, Gospe od Kapelice. Svečano misno slavlje i procesiju predvodio je umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. U homiliji poručio je kako tristo godina štovanja Gospe od Kapelice predstavlja povijest Rogoznice. U štovanje utkana je duhovnost, pobožnost, kultura, životni običaji. Generacije su davale svoj doprinos i štovanje prenijeli do naših dana.
Potpredsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić 30. lipnja predvodio je euharistijsko slavlje u sklopu 49. susreta generalnih tajnika europskih biskupskih konferencija. „Molimo da Crkva u Europi na sinodskome putu bude otvorena Duhu Svetomu u osluškivanju istinskih potreba braće. Molimo da bude Božja zagovornica u obrani čovjekova prava na život s Bogom pred starim i novim ideologijama, odnosno onima protiv kršćanske antropologije i pred izvanrednim situacijama koje pogađaju stanovništvo u Europi i u svijetu“. Generalni tajnici pohodili su Hrvatsko katoličko sveučilište, zagrebačku prvostolnicu, Mariju Bistricu te slavili misu pokraj crkve franjevaca trećoredaca na zagrebačkom Ksaveru, prenijela je IKA.
Danas je na zagrebačkom groblju Mirogoj pokopan svećenik Zagrebačke nadbiskupije Ilija Žugaj koji je preminuo u 80. godini života.