Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Vedran Šmitran - Zagreb
Mene ne štite ni visoke zidine ni more koje me s obje strane okružuje, mene čini sigurnim u svako doba zaštita moga gospodara čiju sliku uklesanu vidiš u ovom mramoru – drevni je natpis koji Šibenčane stoljećima upućuje na put vjere i pouzdanja u Pobjednika, Sina Božjega koji daje snage i otvara vrata vječnosti svojim uskrsnućem, a oslikava se u našem zaštitniku svetom arkanđelu Mihovilu – kako to u svome Proglasu uz današnju svetkovinu sv. Mihovila, zaštitnika Šibenske biskupije i grada Šibenika, ističe domaći biskup Tomislav Rogić.
Živimo vremena mnogih iskušenja, kriza i neizvjesnosti. Ratni sukobi, posljedice pandemije, potresa i svjetskih kriza uvelike su poremetile uobičajeni način života. Čovjek današnjice kao da iznova traži svoj identitet i pita se što znači biti čovjek? Zapravo vječna pitanja uvijek iznova stoje pred nama: tko smo, kamo idemo, koji je smisao i cilj našega života? Čežnja za vječnošću duboko utkana u ljudsko biće stvoreno na sliku Božju želi nadvladati sve prepreke prolaznosti i ostvariti se zauvijek u svome Stvoritelju. Neka nam sveti Mihovil isprosi potrebne milosti za ovo naše uzburkano vrijeme, da nam pomogne Bogu se ponizno prikloniti, ljudsko dostojanstvo poštivati, sačuvati obitelj, Domovinu voljeti, oko zajedništva i sloge se više potruditi, u svakom čovjeku prepoznati brata i brinuti za vječni spas duše – poručio je uz današnju svetkovinu šibenski biskup Tomislav Rogić.
Požeška i Varaždinska biskupija ovih dana proslavljaju srebrni jubilej – 25. obljetnicu uspostave te življenja u stvarnosti nove mjesne Crkve.
U utorak, 27. rujna, na dan 25. obljetnice uspostave Požeške biskupije, svoga biskupskog ređenja i obljetnice posvete katedrale Sv. Terezije Avilske, mjesni biskup Antun Škvorčević predvodio je u stolnoj crkvi svečano večernje misno slavlje. U propovijedi je podsjetio da je Bog tijekom proteklih godina služenjem Biskupije u mnoga ljudska srca unio svoju blizinu i svjetlo, a Gospodin Isus ostvarivao u njima svoju pobjedu nad smrću. Izrazivši zahvalnost i radost zbog toga što je prije 25 godina, po služenju pape Ivana Pavla II., kardinala Franje Kuharića i drugih biskupa, sam Gospodin poduzeo onu gradnju kojoj je ime Crkva, nova Požeška biskupija, biskup je istaknuo da je od mnogih gradnji kojih je bilo u osmostoljetnoj povijesti grada Požege upravo Isusova gradnja najznačajnija, najustrajnija i najplodnija. Zaželio je da sudionici slavlja na dan ove srebrne obljetnice pohrane u svoja srca istinu da Bog želi u svima nama graditi svoj svijet, a svakoga od nas poziva da u tom djelu s Njime surađuje.
Hrvatska pošta pustila je jučer (28. rujna) u optjecaj novu prigodnu poštansku marku kojom se obilježava srebrni jubilej – 25. obljetnica uspostave Varaždinske biskupije, a predstavljanje ove poštanske marke održano je istoga dana u Biskupskom ordinarijatu u Varaždinu – izvijestio je Ured za pastoral u medijima Varaždinske biskupije.
Varaždinski biskup Bože Radoš ovom je prigodom spomenuo svetkovinu arkanđela Mihaela, Gabriela i Rafaela, ističući da njihov blagdan daje lijepu poruku i u ovom trenutku predstavljanja poštanske marke. Oni su prvi poštari. Nose najvažniju poštu. Od Boga nose poruku ljudima. Nose brzojav čovjeku da je Bog blizu, da Bog gleda, da je Bog s nama – poručio je biskup Radoš, dodavši da je to poruka i Varaždinske biskupije, osnovane prije 25 godina, a po ovom malom znaku poštanske marke ona će doći do 30 tisuća ljudi koji će primiti poštu s prigodnom markom koju krasi motiv pročelja varaždinske katedrale.
Katedralni zbor i ansambl Collegium pro musica sacra proslavio je svoj zlatni jubilej dvodnevnom proslavom – 23. i 24. rujna – pod pokroviteljstvom Zagrebačke nadbiskupije i Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.
U crkvi Svetoga Križa u zagrebačkom Sigetu tom je prigodom, 23. rujna, održan okrugli stol i predstavljanje novog nosača zvuka Missa franciscana. Uime zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića i Zagrebačke nadbiskupije, pomoćni biskup zagrebački Ivan Šaško u pozdravnom je govoru Collegiumu čestitao zlatni jubilej i zahvalio na pedesetgodišnjemu svjedočanstvu služenja crkvenom glazbom. Crkvena se glazba tiče svih oblika djelovanja Crkve: naviještanja Kristova otajstva, odnosno evangelizacije, njegova slavljenja i pobožnosti te očitovanja kršćanske ljubavi. Glazba koja u život ljudi unosi Božju blizinu slobodno se ubraja među najljepša djela milosrđa – istaknuo je biskup Šaško.
Podsjetimo, Kolegij je 1972. godine utemeljila njegova dugogodišnja voditeljica i dirigentica (do 1999.) s. Imakulata Malinka te je sa susestrom, solisticom i umjetničkom suradnicom s. Cecilijom Pleša pomogla razviti talente glazbene evangelizacije više od 800 članova Kolegija. Kolegij je tijekom polustoljetnoga djelovanja ostvario niz nastupa, zabilježenih snimki, dobio brojne međunarodne i domaće nagrade te je duhovnu glazbu, posebice u vremenu komunizma, učinio dostupnom i ravnopravnom na javnim pozornicama, dok je istovremeno gajio trajnu izvrsnost na liturgijskim slavljima, posebice u zagrebačkoj katedrali.
Prvi urednik i jedan od pokretača Glasa Koncila, teolog, novinar, urednik i slikar Vladimir Pavlinić, preminuo je 25. rujna u Londonu, u 93. godini života – objavio je Glas Koncila.
Rođen je 5. studenoga 1929. u Dubrovčanu. u Hrvatskom zagorju. U Zagrebu je pohađao Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju te završio Katolički bogoslovni fakultet, a studirao je i slikarstvo. Od mladenačkih dana bio je pod prismotrom jugoslavenskih sigurnosnih službi, a nekoliko je puta završio i u zatvoru.
Pavlinić je uređivao Glas Koncila od 1963. do 1972. godine. Bile su to jedine novine u Jugoslaviji koje nisu podlijegale režimskoj kontroli. Novinarskim profesionalizmom, izborom stručnih suradnika (koji su u početku mahom bili svećenici), dosljednim promicanjem nauka i novosti Drugoga vatikanskog sabora, raznolikim sadržajem, novinskom opremom i fotografijom, a napose hrabrošću, Glas Koncila je već od svojih prvih brojeva zadobio ne samo veliko povjerenje čitatelja nego i strahopoštovanje ondašnjega režima, izlazeći kao dvotjednik, u redovitoj nakladi od 120 tisuća primjeraka.
Vladimir Pavlinić zemlju je napustio 1972. i pošao najprije u Beč, a nedugo nakon toga u London u kojemu je – napustivši svećeništvo – zasnovao obitelj. U britanskoj prijestolnici surađuje s uglednim hrvatskim intelektualcima, a u lipnju 1990., na poziv predsjednika Franje Tuđmana, vraća se u Domovinu te među ostalim sudjeluje u osnivanju Hrvatske izvještajne novinske agencije – HINA-e. Godine 2013. u Zagrebu je sudjelovao u proslavi zlatnoga jubileja Glasa Koncila i tom mu je prigodom uručena Zlatna plaketa. Odlukom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Pavliniću je 2019. u Londonu – u kojemu je provodio umirovljeničke dane – uručeno odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge za kulturu i njezino promicanje u Republici Hrvatskoj i svijetu.
