Najavljena svečanost proglašenja crkve sv. Antuna Padovanskoga manjom bazilikom
Dugogodišnje djelovanje franjevaca konventualaca na zagrebačkom Svetom Duhu prepoznala je Sveta Stolica te je papa Franjo, Dekretom Dikasterija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, 8. kolovoza 2022. crkvu sv. Antuna Padovanskoga na Svetom Duhu uzdignuo na čast manje bazilike.
Svečanost proglašenja bit će održana na svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, u četvrtak, 8. prosinca. Euharistijom u 19 sati predsjedat će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a Dekret pape Franje pročitat će apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua.
Franjevci konventualci već 100 godina vode intenzivan pastoral na Svetom Duhu
Uz povijesni značaj, uvjeti za proglašenje neke crkve manjom bazilikom jesu osobita važnost za liturgijski i pastoralni život nekog kraja, posveta crkve, veličina, umjetnička ljepota, dostatan broj svećenika i poslužitelja te pjevački zbor.
Stoga je na početku konferencije fra Vladimir Vidović, voditelj Pučke kuhinje na Svetom Duhu i glavni urednik Veritasa – Glasnika sv. Antuna Padovanskoga, ukratko prikazao povijesni značaj samostana, župe i crkve te sadašnje aktivnosti.
Fratri su na tada zapadnu periferiju Zagreba, gdje im je zagrebački nadbiskup Antun Bauer na upravljanje ustupio zapuštenu grobljansku kapelu Svetoga Duha, stigli 1921. godine. Uz nju su podigli samostan koji je nadbiskup Bauer blagoslovio na blagdan sv. Franje, 4. listopada 1922. godine. Vizura tog dijela grada počela se intenzivno mijenjati, a uz urbanizaciju i doseljavanje novih stanovnika, fratri su im se odmah stavili na raspolaganje. Već su 1926. godine otvorili veliki Dom sv. Franje, prvu javnu dvoranu koju je Katolička Crkva stavila na raspolaganje vjernicima grada Zagreba.
Vrlo brzo se osjetila potreba da se na tom području osnuje nova župa, što se dogodilo 1. siječnja 1932. godine. Upravljanje Župom sv. Antuna bila je prva pastoralna obveza takve vrste koju je Provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca preuzela.
Ubrzo je počela gradnja župne crkve koju je na blagdan Bezgrješnog začeća, 8. prosinca 1934., blagoslovio mons. Bauer, a istoga dana prvu misu u njoj slavio je tadašnji nadbiskup koadjutor, bl. Alojzije Stepinac.
Za potrebe podrške i promidžbe gradnje crkve, koja je bila zamišljena i od većine biskupa prihvaćena kao nacionalno svetište sv. Antuna, pokrenut je mjesečnik „Vjesnik svetišta sv. Antuna“, koji je prestao izlaziti po svršetku Drugoga svjetskog rata. Godine 1962. tiskanjem prvog poslijeratnoga hrvatskog katoličkog glasila – Glasnika sv. Antuna Padovanskoga, današnjeg Veritasa, ponovno je pokrenuta izdavačka djelatnost.
Tijekom komunističkog režima vjerski rad na Svetom Duhu odvijao se oko pastoralno-katehetske djelatnosti u crkvi i izdavačkog apostolata, a s jenjavanjem pritiska na Crkvu, braća su počela sve više širiti svoju djelatnost.
Godine 1984. dovršena je unutrašnjost crkve te ju je 24. studenoga posvetio zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić.
Stvaranjem samostalne hrvatske države, u ratnim prilikama do izražaja je došla karitativna djelatnost, danas koordinirana u Domu sv. Antuna u kojem djeluju Pučka kuhinja i Dom za studente. Uz samostan djeluje i Dom za stare i nemoćne osobe sv. Maksimilijana Kolbea.
Fra Vladimir je ukratko predstavio i ove godine izvedene promjene u liturgijskom prostoru. U prezbiteriju su postavljeni novi ambon i sedes, uređen je oltar te je postavljen grb bazilike. Također su izgrađene nove orgulje.
Na kraju je istaknuo da će svetište sv. Antuna, kojega hrvatski narod osobito štuje, naslovom manje bazilike biti posebno povezano s Rimom i općom Crkvom, što se ostvaruje povezanošću sa Zagrebačkom nadbiskupijom.
(Vatican News - IKA)
