Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina - Zagreb
Zadar je jučer svečano proslavio svoju zaštitnicu, zaštitnicu Nadbiskupije i naslovnicu Katedrale, svetu Stošiju. Večernje misno slavlje predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, u zajedništvu s apostolskim nuncijem Giorgom Linguom, nadbiskupima splitsko-makarskim i riječkim, biskupima šibenskim, gospićko-senjskim, dubrovačkim, hvarskim, mostarsko-duvanjskim te svećenicima. „Život se ne daruje samo u trenutku smrti i činu mučeništva, kao što je to učinila sv. Stošija. Mučenici su nam uzori, svjetionici, prijatelji i pratitelji u životnoj logici pšeničnog zrna. Mi život trebamo darovati iz dana u dan: osobito u našim obiteljima, onima najpotrebnijima i najugroženijima, najslabijima i najranjivijima. Trebamo umirati sebi kao pšenično zrno. U ovoj školi euharistije moramo naučiti kako ne posjedujemo život samo radi nas samih. Iz dana u dan po euharistiji učimo i dobivamo snagu kako bismo život dijelili s drugima, odrekli se svoje sebičnosti, kako naše „pšenično zrno“ ne bi ostalo samo“. Istaknuo je to u homiliji novi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, nakon što je na uočnicu blagdana Apostolska nuncijatura u Republici Hrvatskoj priopćila da je papa Franjo prihvatio odreknuće od službe zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića.
Svečano prijepodnevno misno slavlje na svetkovinu sv. Stošije predvodio je umirovljeni nadbiskup Puljić. Pozdravne riječi uputio mu je njegov nasljednik, nadbiskup Milan. „Oče nadbiskupe Želimire, dok Vam uime svećenika, redovnika i redovnica, svega puka Zadarske nadbiskupije i svoje osobno ime, kao Vaš nasljednik na nadbiskupskoj stolici Nadbiskupije zadarske, srdačno čestitam na 33. obljetnici biskupskog ređenja, zahvaljujem Vam na biskupskom služenju našoj Crkvi, a osobito na gotovo trinaestogodišnjem mudrom i razboritom vođenju Zadarske nadbiskupije. Neka ovo euharistijsko slavlje bude veliko Bogu hvala za sve milosti koje je dobri Bog podijelio Vama osobno, a preko Vaše biskupske službe i cijeloj Crkvi“. Nakon bratskog zagrljaja sa svojim nasljednikom mons. Puljić je rekao: „Prikažimo Bogu ovo slavlje kao zahvalu za sve milosti koje nam je udijelio. To je i moja zahvala za divno vrijeme koje sam s vama proveo i s vama ostajem, za sve što je Gospodin činio u našem životu. Osobito zahvaljujemo za divnu zaštitnicu sv. Stošiju koja već stoljećima bdije nad Zadrom i našom nadbiskupijom“.
Oproštajni govor nadbiskupa Puljića na kraju mise sažet je u poruci da su ga kroz pola stoljeća njegovog svećeničkog i biskupskog života pratili oproštaji i odlasci. „I, evo, nakon 13 godina boravka i rada u ovom podneblju divnih ljudi i odanih poklonika Isusovog evanđelja, opet je došlo vrijeme rastanka i odlaska; ne u neko mjesto, već u zasluženu mirovinu“.
U nedjelju je u spomen na 445. obljetnicu obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko te pogibelji branitelja te utvrde 1578., misno slavlje u župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom predvodio pomoćni biskup đakovačko-osječki Ivan Ćurić u zajedništvu sa sisačkim biskupom Vladom Košićem i svećenicima. U propovijedi, progovorivši o zajedništvu hrvatskog naroda, biskup Ćurić za primjer je dao žrtvu i ljubav branitelja Gvozdanskog. „I tadašnje neprijatelje zadivila je njihova hrabrost i ustrajnost. Imamo razloga i ove godine, o 445. obljetnici tih događaja, vidjeti ih i ugraditi u još jedno vrijedno zajedništvo koje nam je darovano i na koje smo pozvani u krilu svog hrvatskoga naroda. Danas to činimo spominjući se međunarodnog priznanja suvremene Hrvatske, 15. siječnja 1992. godine. I tada je, znači ne tako davno, preko našega naroda prelazio težak kotač povijesti, kako je to izrekao blage uspomene kardinal Franjo Kuharić. Toliko nam događaja, stradanja i žrtava, ali i hrabrosti i ustrajnosti i iznimno mnogo zanosa i ljubavi govori kako je i danas vrijedno izgrađivati i živjeti zajedništvo u krilu svoga naroda“, zaključio je biskup Ćurić, a prenijela IKA.
Župa Svetih Petra i Pavla u Kašini i Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije „Tkalčić“ objavili su monografiju „Župa svetih Petra i Pavla u Kašini. Prilozi za stariju povijest župe, crkve i svećenikâ u Kašini“ autora crkvenog povjesničara mons. dr. Stjepana Kožula. Djelo na više od 800 stranica govori o prošlosti Župe, o kojoj zapisana predaja o uspostavi datira iz 1201. godine. Prigodnu riječ napisao je župnik Josip Senjak, a objavljena je i poruka njegova predšasnika Dražena Radigovića. „Na okosnici povijesnih odnosa i tijeka zbivanja od prvih pisanih tragova do naših dana, autor dr. Kožul tka „bijelo platno“ s mnoštvom zlatoveza onih međuljudskih odnosa koji pomažu čitatelju rekonstruirati jedinstvenu prošlost kašinske župe“, napisao je u proslovu urednik Nedjeljko Pintarić. Knjiga je ilustrirana s gotovo 200 fotografija. „Ističem da najveću većinu ovdje priloženih, ali i vrijednih životopisa, nećemo nigdje naći, što znači da su ovdje prvi put objavljeni.“, napisala je u svojoj recenziji hrvatska povjesničarka dr. sc. Agneza Szabo. Drugi recenzent, dr. sc. Ivan Armanda, osvrćući se na izvorno znanstveno djelo koje je sustavan i cjelovit kritički prikaz povijesti župe sv. Petra i Pavla u Kašini, ističe: „Osobitu vrijednost rukopisu daje znanstvena obrada i prezentacija, utemeljena poglavito na arhivskim vrelima“. Monografija je djelo doktora teologije, kanonika Prvostolnog kaptola zagrebačkoga i arhiđakona Remetsko-sesvetskog arhiđakonata, koji istražuje povijest Zagrebačke nadbiskupije, osobito onih župa u kojima vrši službu arhiđakona. Upravo je ta knjiga 37. u bibliotečnom nizu Radovi, ujedno 14. autorova knjiga u tom nizu, a sveukupno 24. autorska knjiga mons. Kožula.
