Traži

Ja sam kruh živi / koji je s neba sišao. (Iv 6,51) Ja sam kruh živi / koji je s neba sišao. (Iv 6,51)  (Vatican Media)

Tijelovo, svetkovina Presvetoga Tijela i Krvi Kristove

Isus sebe predstavlja kao kruh i daje se ʺblagovatiʺ. Ne daje nam neživi kruh, nego nešto osobito živo, najživlje – svoj život, božanski život, koji je vječan

Marito Mihovil  Letica

ʺJa sam kruh živi / koji je s neba sišao. / Tko bude jeo od ovoga kruha, / živjet će uvijeke. / Kruh koji ću ja dati / tijelo je moje – za život svijetaʺ (Iv 6,51). Čuli smo Isusove riječi iz 6. poglavlja ʺEvanđelja po Ivanuʺ. To uvelike podsjeća na retke iz 11. poglavlja ʺPrve poslanice Korinćanimaʺ, gdje je apostol Pavao zapisao: ʺDoista, ja od Gospodina primih što Vama predadoh: Gospodin Isus one noći kad bijaše predan uze kruh, zahvalivši razlomi i reče: ′Ovo je tijelo moje – za vas′ʺ (1 Kor 11,23-24).

Isus sebe predstavlja kao kruh i daje se ʺblagovatiʺ, a riječima ʺtijelo je moje – za život svijetaʺ i ʺtijelo moje – za vasʺ Isus pokazuje puninu svojega samopredanja za nas, to jest za život čovjeka i život svijeta. Isus nam ne daje neživi kruh, nego nešto osobito živo, najživlje – svoj život, božanski život, koji je vječan. Pričest je blagovanje božanskoga života koji nam samopredajom daruje Bogočovjek Isus Krist.

Približavamo se blagdanu Tijelova, svetkovini Presvetoga Tijela i Krvi Kristove. U nekim se našim krajevima Tijelovo još zove i ʺBrašančevoʺ, što asocira na brašno od kojega se mijesi kruh, također i pripravlja hostija. No, uzmemo li u obzir dijakronijsku semantiku ili mijenjanje značenja određenih riječi tijekom vremena, brojnih stoljeća, bit će manje sigurno da naziv ʺBrašančevoʺ dospijeva od brašna u današnjemu značenju dotične riječi. Naime, nekoć je riječ ʺbrašnoʺ značila općenito ′hrana′, što nam potvrđuje i Marko Marulić u ʺJuditiʺ gdje kaže: ʺTer jim pusti okol pun vina i brašna svakoga.ʺ To nas starije značenje nimalo ne udaljava od Tijelova, nego nas, upravo suprotno, puninom obaju značenja to većma približava. Prisjetimo se u tome smislu Isusovih riječi, također iz 6. poglavlja ʺEvanđelja po Ivanuʺ:

ʺZaista, zaista, kažem vam: / tražite me, / ali ne stoga što vidjeste znamenja, / nego stoga što ste jeli od onih kruhova / i nasitili se. / Radite, / ali ne za hranu propadljivu, / nego za hranu koja ostaje za život vječni: / nju će vam dati Sin Čovječji / jer njega Otac – Bog – opečati.ʺ (Iv 6,26-27)

Tijelovo se svetkuje na spomen Isusova ustanovljenja Euharistije na Veliki četvrtak; riječ je o pomičnome blagdanu koji dolazi u četvrtak nakon svetkovine Presvetoga Trojstva, a to je deveti četvrtak poslije Uskrsa. Na svetkovinu Presvetoga Tijela i Krvi Kristove održavaju se svečane tijelovske procesije; vjernici nose Presveti oltarski sakrament u ophodnji po cijelome mjestu, kojom prigodom svećenici i vjernički puk zastanu na četiri stajališta (″sjenice″) gdje se naviješta evanđelje na sve četiri strane svijeta te se snagom Presvetoga podjeljuje blagoslov.

Završavamo rečenicama Marka Marulića koje napisao je 1501. dom Dujmu Balistriliću u posveti ″Judite″: ″Od rojen′ja Isukarstova u pȕti godišće parvo nakon tisuća i pet sat, na dvadeset i dva dni miseca aprila. U Splitu gradu.″ Tu je neobično lijep i kristološki snažan Marulov izričaj ″od rojen′ja Isukarstova u pȕti″, u značenju ′od Isukrstova rođenja u tijelu′; jer praslavenskoga i staroslavenskoga podrijetla riječ ″pȕt″ znači ′ljudsko tijelo′. U tome se smislu, kao izvedenica od riječi ″pȕt″, može u starih hrvatskih teoloških pisaca naći izraz ″upućenje, a tek poslije uobičajilo se govoriti ″utjelovljenje.

Neka vam je blagoslovljena svetkovina Presvetoga Tijela i Krvi Kristove!

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga
04 lipnja 2023, 10:56