Prikaz knjige ʺPoraz ljudskosti: Crkveni nauk u epohi nuklearnog oružjaʺ
Marito Mihovil Letica - Zagreb
U rečenici iz prvoga prologa ʺDunda Marojaʺ možemo čuti da je ʺrat poguba ljucke naraviʺ. Treba napomenuti da je Marin Držić dotično stajalište o ratu kao ʺpogubiʺ izrekao u doba kada svaki rat bijaše vođen kao ʺbellum iustumʺ, tj. pravedni rat.
Nije moguće spomenuti sve filozofe koji su razmatrali teoriju pravednoga rata pa ćemo se ovdje dotaknuti samo trojice značajnijih. Dominikanac sv. Toma Akvinski pokušao je domisliti sustavnu etiku rata, ali njegovi kriteriji pravednoga rata nisu izdržali kušnju vremena. Ipak je trajna vrijednost Tominih kriterija u tome što temu rata povezuju s temom naravnoga prava te s krjepostima ljubavi i pravednosti. Na tradiciji Tomine ʺbellum-iustumʺ teorije svoja su razmišljanja u doba kasne skolastike izgradili dvojica kršćanskih filozofa i teologa: dominikanac Francisco de Vitoria (ili Vittoria) i isusovac Francisco Suárez. Obojica su kritizirali španjolsko i portugalsko kolonijalno podređivanje Srednje i Južne Amerike te se zalagali za slobodu i prava Indijanaca i drugih potlačenih.
Papa je Franjo rekao: ʺDanas živimo Treći svjetski ratʺ, a te su njegove riječi odjeknule 31. kolovoza 2022., izgovorene pred poljskim hodočasnicima na općoj audijenciji u dvorani Pavla VI. Prisjetimo se da je ruski predsjednik Vladimir Putin nekoliko puta, više ili manje izravno, spominjao nuklearno oružje, a novootvoreno ratište na Bliskom istoku prijeti sukobom golemih razmjera.
Zbog svega toga još je aktualnija nedavno objavljena knjiga koja u naslovu ima prerečenu i reafirmiranu Držićevu misao o ratu kao pogubi ljudske naravi, premda Držića i dotičnoga citata u knjizi nema. To je posve razumljivo uzmemo li u obzir da je autor rođen i odrastao na drugome kontinentu pa ne treba čuditi što nedostatno poznaje stariju hrvatsku književnost. Ali time je još pohvalniji njegov izbor naslova knjige: ʺPoraz ljudskostiʺ, s podnaslovom ʺCrkveni nauk u epohi nuklearnog oružjaʺ. Autor je dr. sc. Odilon-Gbènoukpo Singbo, docent na Hrvatskome katoličkom sveučilištu u Zagrebu, svećenik, teolog i duhovni pisac, rođen u Beninu u Africi. Knjiga je objavljena 2023. u suizdanju Kršćanske sadašnjosti i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Na njezinu ovitku uz ostalo čitamo:
ʺRat kao transpovijesni događaj – jer tisućljećima prati ljudsko društvo bez naznaka da će nestati iz njega – u njegovoj postmodernoj pojavnosti potiče na promišljanje o crkvenoj mirovnoj etici, o njezinu aktualiziranju, o novostima njezina sadržaja, kako bi se na taj način istaknuli novi naglasci i doprinosi Crkve u iskorjenjivanju te rane ljudske naravi. Pitanje rata ostaje dakle eminentno društveno-humanističko pitanje. I kao takvo ono je privilegirana tematika crkvenoga socijalnog nauka, ne zato što taj nauk računa na trajnu prisutnost rata u društvu, već zbog svijesti da rat predstavlja opasnost i goruću ranu koja prijeti ne samo društvenom miru i poretku, već i temeljima pomoću kojih pojedinci mogu ostvariti svoje najdublje čežnje.ʺ
Riječ je o opsežnoj i obuhvatnoj knjizi koja obaseže gotovo 360 stranica i sastoji se od pet poglavlja, kojih su naslovi: ʺPregled klasičnih teorija o ratuʺ, ʺRelevantne filozofske teorije i ključna načelaʺ, ʺKatolički socijalni nauk i pitanje rata do Drugoga vatikanskog koncilaʺ, ʺOrisi (post)koncilskog nauka o ratu i miruʺ te ʺProlegomena za nuklearnu metafizikuʺ.
Posrijedi je doista izvrsna knjiga – višeaspektna, kompleksna i duboka – koja jamačno zavrjeđuje čitateljsko vrijeme i pozornost.
