Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Na spomendan sv. Franje Asiškog 4. listopada u grobnicu u hvarskoj katedrali položen je lijes s tijelom umirovljenog hvarskog biskupa Slobodana Štambuka. Misno slavlje i sprovodni obred predvodio je hvarski biskup Ranko Vidović, uz sudjelovanje desetorice nadbiskupa i biskupa te tridesetak svećenika. Propovijedao je apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Želimir Puljić. Dan ranije Bratimi Svetoga Križa i sv. Nikole u procesiji su biskupovo tijelo unijeli u katedralu i položili na odar. Pjevali su muški pučki pjevači Župe Vrbanj, gdje je pokojni biskup nekoć župnikovao, te Dječji katedralni zbor koji je izveo pjesmu „Djevojčica i njezina mama“, koju je napisao i uglazbio pokojni biskup. Večernju iz Časoslova za pokojne otpjevali su biskupi Vidović i Petar Palić. Mnogi su Hvarani u tišini odali počast umirovljenom hvarskom biskupu i sudjelovali u molitvi krunice.
Svečanim euharistijskim slavljem u bazilici svetoga Antuna Padovanskoga 4. listopada proslavljena je svetkovina svetoga Franje i stota obljetnica ustanovljenja bratstva Franjevačkog svjetovnog reda Zagreb na Svetom Duhu. Misu je predvodio ministar Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Miljenko Hontić u zajedništvu sa subraćom. U homiliji je upitao: „Zamislite koliki je potencijal iskrenog življenja Evanđelja. To nam je pokazao jedan obični mali čovjek iz Asiza, koji nije bio ni učen, ni posebno sposoban, čak nije bio ni svećenik, nego obični laik, sin pohlepnog i sebičnog trgovca, a Bog je po njemu obnovio cijelu Crkvu, a time i društvo u Europi. I do dana današnjeg oduševljava tolike ljude“. Obraćajući se članovima Franjevačkog svjetovnog reda rekao je da je 100. obljetnica prilika da Bogu najprije zahvale na svim milostima kojima ih je obdario i na svemu dobrome što je po njima učinio. „No, još je važnije da i mi sami budemo jednostavni i maleni poput sv. Franje. Jer takvima Bog objavljuje otajstva Kraljevstva nebeskoga“.
Na Studijskom danu svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije, posvećenom sinodalnosti Crkve, 3. listopada u Svetištu Majke Božje Lurdske u Vepricu kleru se prvi put obratio imenovani splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić. Susret je počeo euharistijskim slavljem u kapeli Milosrdnog Isusa koje je predvodio Apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Želimir Puljić. „Ono što zasad znam sigurno je da Bog od nas traži trajnu zauzetost na duhovnom planu, kako na osobnom, tako i na razini Nadbiskupije. To je temeljna potreba svake naše mjesne Crkve. Bez toga sve je drugo u nemaloj opasnosti“, kazao je u homiliji nadbiskup Križić. Nastavio je kako je iluzija misliti da će se napraviti značajni koraci na planu sinodalnosti bez ozbiljnije duhovnosti. Bez duhovnosti, maha može uzeti samo individualizam, osobni interesi i kritizerstvo. Perspektiva, gdje treba smjestiti cjelokupni pastoralni napor, je svetost jer je ona više nego ikada primarna pastoralna hitnost i prioritet. „Bez svetih svećenika, bez svećenika jake vjere i iskustva Boga, budućnost Crkve je neizvjesna“, ustvrdio je novoimenovani nadbiskup, a prenijela IKA.
Knjiga „Opće dobro u crkvenom i društvenom životu u Hrvatskoj“ predstavljena je 3. listopada u dvorani „Vijenac“ na zagrebačkom Kaptolu. Zbornik je to s istoimenog znanstvenog simpozija koji su prije godinu dana organizirali Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije i Katedra socijalnog nauka Crkve Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranć između ostalog je naglasio da “opće dobro nije ničije pojedinačno vlasništvo već interes i vlasništvo svih članova društva i Crkve. Ono je nerazdruživa isprepletenost osobnog i zajedničkoga dobra u kojemu ne može biti dobro pojedincu ako nije dobro i društvu. Dekan KBF-a u Zagrebu prof. dr. sc. Josip Šimunović, zahvalivši urednicima prof. dr. sc. Stjepanu Balobanu, izv. prof. dr. sc. Silviji Migles i doc. dr. sc. Dubravki Petrović Štefanec je istaknuo: “Svatko tko je barem jednom u životu uređivao neku knjigu, a pogotovo sa znanstvenog simpozija, zna koliko se truda energije, znanja, komuniciranja u raznim smjerovima, pregledavanju tekstova, “finiširanju” završnog proizvoda unijelo da bi se dobila vrijedna knjiga, čiji tekstovi žele biti poticaj za daljnje interdisciplinarne rasprave u Hrvatskoj o općem dobru, bez kojega je uistinu teško zamisliti budućnost hrvatskog naroda, ali i Crkve u Hrvatskoj”. O knjizi su govorili profesori s KBF-a fra Ivan Karlić i vlč. Ivan Dodlek. Riječi zahvale izrekli su direktor Kršćanske sadašnjosti dr. sc. Stjepan Brebrić i pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve mons. prof. dr. Stjepan Baloban.
U Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu 2. listopada predstavljena je knjiga „Nastanak i uporaba vatikanske verzije ‘Navodnog Stepinčeva pisma’ iz 1943. s referencijalnim dokumentima“, autora svećenika Vrhbosanske nadbiskupije mr. sc. Bojana Ivešića. Mr. sc. Ivešić objasnio je put nastanka svog djela, prethodne izvore te razloge pisanja. „Nigdje nije objavljen cijeli dokument, nego samo određeni dijelovi. Nikada dakle, nije bio objavljen izvornik. Biskup Ratko Perić ga je prvi pronašao i objavio. Što je bila moja nakana? Želio sam po prvi put objaviti cijeli dokument sa svom popratnom dokumentacijom. Druga stvar koju sam želio naglasiti: važno mi je bilo da je nadbiskup govorio istinu, to je duhovna poruka ove knjige. Mišljenja sam kako je dokument izvan Stepinčeva procesa lanac – sa svojim sadržajem i svime što on donosi. Njega je pisao netko ili neki koji su znali o čemu pišu, što pišu i oni su suvremenici svoga vremena. Držim da ne bismo trebali imati averziju prema ovome dokumentu i prema njegovim potencijalnim autorima samo zato što je netko njega iskoristio u krivu stranu. Dokument donosi i neke nepoznate novitete – npr. nepoznate fotografije redovnica Kćeri Božje ljubavi, fotografije srušenih samostana i crkvi“, rekao je vlč. Ivešić.
U povodu 25. godišnjice pastoralnog pohoda pape Ivana Pavla II. Solinu i Splitu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Javna ustanova u kulturi Zvonimir Solin i Župa Gospe od Otoka u Solinu 5. i 6. listopada u prasvetištu Gospe od Otoka organiziraju program pod naslovom „Blago vjere“. Na dvodnevnom Međunarodnom znanstvenom skupu nastupit će 28 izlagača koji će istražiti ulogu Ivana Pavla II. u novijoj povijesti našega naroda i Crkve u Hrvata, te sagledati što smo sve od njegovih poruka pretočili u život, a što je još ostalo za učiniti. Nadbiskup Nikola Eterović, apostolski nuncij u Njemačkoj govorio je o temi “Ivan Pavao II. i priznanje Hrvatske.”
