Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Svečanim misnim slavljem koje je 29. listopada predvodio zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić, u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Vrbniku na Krku proslavljena je 700. obljetnica Bratovštine sv. Ivana Krstitelja – Vrbničkih kapara. „Kapari postoje i djeluju u ovome mjestu u neprekinutom nizu kroz punih sedam stoljeća, a u povijesti su imali značajnu i zapaženu socijalno karitativnu službu koja se danas najviše očituje kod sprovoda i ispraćaja pokojnika, kao i u molitvama koje svakodnevno mole kroz tjedan dana nakon sprovoda pokojnika”, rekao je u uvodu biskup Ivica Petanjak. Prisjećajući se studentskih dana, kardinal Bozanić u propovijedi je istaknuo: „Danas rado obnavljam spomen na susrete i iskustvo mladenačke oduševljenosti i ponosa na našu drevnu baštinu i silnu želju da i mi, članovi tadašnje generacije, damo doprinos životu, rastu i napretku Vrbnika”, rekao je rođeni Vrbenčanin kardinal Bozanić. „Ugledna Bratovština sv. Ivana“, nastavio je, „imala je veliki utjecaj na crkveni, društveni, kulturni i sveukupni život Vrbnika, a posebno se isticala u promicanju vjerskoga života, raznih oblika pobožnosti i u kršćanskoj dobrotvornosti. Imala je jaki socijalni karakter, osjećaj za Caritas te brigu za siromašne što se očitovalo i podizanjem hospicija, ubožnica”. Tijekom misnog slavlja članovi Bratovštine dali su obećanje kako će nastaviti 700-godišnju tradiciju svojih predaka i vjerno služiti Bogu, sudjelovati u bogoslužju, stvarati zajedništvo među sobom, a posebice služiti ljudima u vrlo osjetljivim trenutcima kad se rastavljaju od svojih najbližih na sprovodima. Kaparima je kardinal Bozanić uručio spomen-medalje sv. Josipa izrađene povodom 25. obljetnice njegove nadbiskupske službe, prenijela je IKA.
Na blagdan apostola Šimuna i Jude Tadeja, 28. listopada u crkvi Svete Obitelji u Prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu slavljena je svečana misa prigodom preuzimanja službe i ustoličenja splitsko-makarskoga nadbiskupa Zdenka Križića. S njim su služili dosadašnji apostolski upravitelj Želimir Puljić, apostolski nuncij Giorgio Lingua, predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, nadbiskupi i biskupi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, barski nadbiskup i novoimenovani subotički biskup, desetorica provincijalnih ministara i 130 svećenika. Nadbiskup Puljić je zahvalio Božjoj providnosti što je zadnjih devet mjeseci bio na čelu nadbiskupije u kojoj se, kako je kazao, „osjećao kao doma“. Nuncij Lingua pročitao je Papinu Bulu u kojoj piše da pastoralna korist često zahtijeva da Apostolska Stolica biskupima mijenja sjedište, a to ponajviše poduzima s biskupima koji se ističu vrlinom pastoralnoga služenja, osobito kada treba odlučiti o mjesnim Crkvama koje nemaju pastira. Apostolski upravitelj predao je nadbiskupu Križiću štap iz 18. stoljeća s likom sv. Dujma, koji se nalazi u Riznici splitske katedrale. U homiliji je nadbiskup Križić istaknuo da vjernici nisu pozvani samo slušati pastire. Citirajući dogamtsku kostituciju Lumen gentium, je naglasio kako poslušnost nije isključena, ali naglasak je da vjernici živo surađuju s pastirima, jer su i vjernici, a ne samo biskupi i svećenici, odgovorni za Kristovo mistično tijelo Crkvu, za njezinu svetost i svakovrsni napredak. „Preuzimanjem velike i poviješću bogate Splitsko-makarske nadbiskupije nisam postao neki nadčovjek, nego ostajem siromašni vjernik koji se mora svakodnevno boriti da bi vjeru sačuvao i ispunio Božja očekivanja“, riječi su mons. Križića. „Kao novi splitsko-makarski nadbiskup pozvani ste živjeti u skladu s dubokom kršćanskom simbolikom – vertikalno, održavati i njegovati svoj odnos s Bogom, služeći kao most između božanskog i ljudskog, a horizontalno, Vaša misija je služiti svojoj zajednici, biti ‘križić’ koji pruža utjehu, vodstvo i ljubav“, kazao je nadbiskup Kutleša.
U zahvalnom govoru novi splitsko-makarski nadbiskup je, između ostaloga, istaknuo: „Područje evangelizacije je veliko, a radnika nikada dovoljno. Znamo da ima puno roditelja koji ne uspijevaju ili čak ne smatraju važnim, prenijeti svojoj djeci cjelovitu vjeru. Imamo sve više vjernika čiji je odnos prema Bogu vrlo hladan. Ima ponajviše onih koji se zadovoljavaju vjerskim minimalizmom i njihova vjera nema gotovo nikakav utjecaj na njihov život. Ima i puno onih koji su rođeni kao vjernici, ali to nikada nisu postali. Već je veliki kršćanski pisac s kraja drugog i početka trećeg stoljeća, Tertulijan, napisao: „Kršćanin se ne rađa, kršćanin se postaje“. Vjera mora postati čovjekovo uvjerenje, iskustvo, a ne samo tradicija. Ovaj naš kraj ima razloga da se ponosi poviješću svoje vjere. Ovdje su korijeni kršćanske vjere, kada su u pitanju prostori današnje Hrvatske, a ovi prostori su i kolijevka vjere hrvatskog naroda. Ta je vjera zalijevana krvlju mnogih mučenika i zato ona ovdje ima tako duboke korijene. Snagom te vjere je naš narod uspijevao preživjeti, podnijeti nepodnošljivo i izdržati neizdrživo“.
U prostorima Biskupskog ordinarijata u Šibeniku održana je 27. listopada sjednica Biskupske komisije Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam. Uz predsjednika, požeškog biskupa Antuna Škvorčevića, na sjednici sudjelovali su bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, šibenski biskup Tomislav Rogić te profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, stručnjak za ekumenizam fra Ivan Macut. Na dnevnom redu bila su tri ekumenska pitanja: Odnos HBK prema Hrvatskoj Starokatoličkoj Crkvi, ekumensko značenje škola koje pohađaju katolički učenici, a osnivači su im Savez Baptističkih Crkava u Republici Hrvatskoj i Kršćanska Adventistička Crkva u Republici Hrvatskoj te načelni stav Katoličke Crkve s obzirom na inicijativu osnutka Hrvatske Pravoslavne Crkve.
U petak 3. studenoga u 13:20 na groblju Miroševac u Zagrebu bit će pokopan salezijanac don Franjo Petrinjak koji je preminuo u 78. godini. Služio je u raznim župama i salezijanskim zajednicama u Hrvatskoj, kao i u Hrvatskim katoličkim misijama u Njemačkoj.
