Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Ususret Svjetskom danu siromaha koji se obilježava 19. studenoga i u jeku proslave 90. obljetnice Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša pohodio je 12. studenoga Caritasovo prihvatilište za beskućnike u Sesvetskom Kraljevcu, izvijestio je Tiskovini ured Zagrebačke nadbiskupije. Voditeljica kuće Iva Hrvačić istaknula je kako su korisnici muške osobe od 18 do 79 godina kojima uz ostalo nude i pravnu pomoć. Prije blagoslova novouređenog potkrovlja, čime je povećan smještajni kapacitet, nadbiskup je izrazio zahvalnost ravnateljici s. Jeleni Lončar i svima koji sudjeluju u organizaciji i radu Caritasa. „Ako svatko radi za sebe, nećemo osjetiti dobrotu, ljubav i mir. U tom duhu, želio bih na sve vas zazvati Božji blagoslov da vas Bog u vašem životu prati i da ostvarite ono što želite, da se vratite svojim obiteljima i svemu onome što se sada čini nemoguće, ali Bog uvijek može omekšati ljudska srca i učiniti da se ostvare vaše želje“, istaknuo je nadbiskup Kutleša korisnicima.
Riječki nadbiskup Mate Uzinić, u pratnji generalnog vikara Maria Tomljanovića, pohodio je 12. studenoga Islamski centar u Rijeci gdje se susreo s generalnim tajnikom Svjetskog vijeća za približavanje mezheba, ajatolahom Hamidom Shahriarijem, izvijestio je Tiskovni ured Riječke nadbiskupije. U srdačnom susretu, na kojemu su nazočili predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz ef. Hasanović, ajatolahovi suradnici i riječki imami, bilo je riječi o važnosti međureligijskog dijaloga te promicanju mira i pravednosti. Nadbiskup je poručio da predstavnici vjerskih zajednica, kao i vjernici, moraju davati doprinos u promicanju mira, osobito molitvom. U kontekstu ratnih zbivanja naglasio je potrebu da se govori istina i osudi zločin bez obzira na to tko ga čini. Ajatolah Shahriari je upozorio na potrebu da mir bude pravedan, upoznavši okupljene s dugom poviješću Irana koja je protkana suživotom različitih vjerskih denominacija.
Dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Josip Šimunović predvodio je 11. studenoga u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu zahvalno misno slavlje na završetku dvodnevnog znanstvenog skupa „Protector Croatiae“, povodom 150 godina objavljivanja Glasnika svetog Josipa. „Zašto je u svijetu toliko strašnih nevolja? Dobri ljudi nemaju nikakve vlasti, a oni koji imaju često se ponašaju tako kao da su im povjereni ljudi privatno vlasništvo. Ne dajte se obeshrabriti, postanite dobar čovjek. Tada će onaj mali djelić svijeta, tamo gdje živite i radite, postati i bolji dio svijeta. Sveti Josip i sveti Martin dobar su nam primjer i poticaj“, istaknuo je u homiliji prof. Šimunović.
Na skupu je udjela uzelo 17 predavača među kojima su bili sisački biskup Vlado Košić, mostarsko-duvanjski biskup i upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić te rektor Hrvatskoga nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu mons. Antun Sente. Govoreći o temi „Pučki listovi u životu Crkve na primjeru Glasnika sv. Josipa", doc. dr. sc. Anto Mikić predstavio je značaj pučkih listova u životu Crkve s naglaskom na uređivačku politiku, nosive sadržaje i percepciju publike Glasnika od njegova utemeljenja koji u velikoj mjeri predstavlja svojevrsni model djelovanja katoličkih pučkih listova uopće. Glasnik svetog Josipa niknuo je iz istog kulturno-vjerskoga kruga i sa sličnom motivacijom kao i ostali pučki tisak toga vremena. Idejni pokretač bio je sveučilišni nastavnik i duhovnik, a kasnije sarajevski nadbiskup, Josip Stadler koji je posebnu motivaciju crpio iz osobite pobožnosti svome imenjaku i zaštitniku. „Štovanje svetog Josipa izoštrilo mu je osjećaj za siromahe svake vrste. Taj je socijalni osjećaj osobito iskazivao u brizi za školovanje kako svjetovnih tako i bogoslovnih đaka, ali i u potpori izgradnje dječačkog sjemeništa“. Dr. Mikić naznačio je i neka pitanja vezana uz budućnost pučkih listova u krilu Katoličke Crkve, zapitavši se je li službena Crkva i dalje fokusirana na ozbiljne medijske pothvate, dok su oni pučki uglavnom prepušteni redovničkim zajednicama, pojedincima i entuzijastima te pojedinim svetištima kao i to ima li u tzv. ozbiljnim medijima prostora za pučke vjerske sadržaje. Kao glavni urednik portala Bitno.net predavač je posvjedočio kako upravo jednostavna pobožnost, obične ljudske priče mnogo više od visokoumnih tema i sadržaja nailaze na dobar prijem publike i na veliki interes čitatelja, prenijela je IKA.
Izdavačka kuća „Kršćanska sadašnjost“ objavila je knjigu „Praksa vjere za kvalitetan život. Živjeti dobro u svjetlu vjere“, autora vlč. Nikole Vranješa, svećenika Riječke nadbiskupije i profesora pastoralne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Glavni cilj toga teološko-pastoralnog djela je osvjetljavanje poveznica između kršćanske vjere i teme kvalitete života, ističući činjenicu da i kršćani trebaju živjeti kvalitetno i promicati kvalitetan život. Sutra će, 14. studenog, u dvorani „Vijenac“ u Zagrebu u 19 sati biti predstavljena knjiga „Demografija – iseljavanje – migracije. Šesti hrvatski socijalni tjedan, Zagreb, 22. i 23. listopada 2021.“
U 81. godini preminuo je umirovljeni svećenik Dubrovačke biskupije don Vojislav Vlašić. Služio je u Župi sv. Mihajla u Lapadu, u Župi Pločice, te u župama Trpanj, Donja Vrućica, Ston, Mali Ston i Trsteno.
Danas je na gradskom groblju u Puli pokopan fra Bernardin Filinić, član Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca koji je preminuo u 87. godini života. Djelovao je na Svetom Duhu u Zagrebu, u Puli, Vinkovcima i Splitu. U dva mandata bio je definitor Provincije, a kraće vrijeme služio je kao misionar Neokatekumenskog puta u Kamerunu, u Africi. Pisac je više znanstvenih radova te triju knjiga.
U srijedu 15. studenoga na Košljunu će biti pokopan član Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri fra Alfons Orlić koji je preminuo u 94. godini. U dva mandata je obnašao službu provincijala, a više od 30 godina je živio i pastoralno djelovao u franjevačkom samostanu u Pazinu. Od 2016. živio je u Franjevačkom samostanu na Košljunu. Prevodio je s talijanskog i španjolskog jezika te objavio desetak knjiga duhovnog sadržaja, objavljeno je na mrežnoj stranici Provincije.
