Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Diljem Hrvatske vjernici se duhovno pripremaju za proslavu blagdana bl. Alojzija Stepinca. Prvoga dana trodnevnice uoči blagdana, 7. veljače, misno slavlje u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca u Zagrebu predvodio je generalni vikar i moderator Nadbiskupskog duhovnog stola mons. Tomislav Subotičanec, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije. Svečano euharistijsko slavlje pred zagrebačkom prvostolnicom 10. veljače u 17 sati, uz prijenos na Drugom programu Hrvatske televizije, Prvom programu Hrvatskoga radija te na Hrvatskom katoličkom radiju, predvodit će zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
Šestoga dana devetnice uoči Stepinčeva, 6. veljače, u krašićkoj Župi Presvetoga Trojstva, umirovljeni varaždinski biskup Josip Mrzljak je zajedno sa sisačkim biskupom Vladom Košićem euharistijskim slavljem proslavio 25. obljetnicu biskupskoga ređenja. U koncelebraciji bili su zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Dražen Kutleša s biskupima metropolije: varaždinskim, bjelovarsko-križevačkim i zagrebačkim pomoćnim biskupima, srijemskim biskupom koadjutorom, umirovljenim vojnim ordinarijem, generalnim tajnikom HBK i brojnim svećenicima.
Prisjećajući se vlastitoga i biskupskog ređenja mons. Košića, biskup Mrzljak rekao je da su tada došli u Krašić moliti zagovor bl. Alojzija Stepinca. „Danas se posebno prisjećamo da je u Krašiću, u ovoj crkvi Presvetoga Trojstva svoj srebrni biskupski jubilej kao sužanj proslavio tadašnji zagrebački nadbiskup i kardinal Svete Rimske Crkve, a danas blaženi, Alojzije Stepinac“. U svojoj homiliji biskup Košić je poručio da je i bl. Alojzije bio „glas poniženih, progonjenih, glas koji se čuo, glas istine koji je dizao protiv laži, protiv nepravdi, protiv sile ljudske, glas koji je prozivao i državne vlasti, kako NDH tako i SFRJ. Njegov glas i danas se čuje“. Govoreći o zatočeništvu nadbiskupa Stepinca, rekao je da je neprestano osjećao težinu svoje službe i da mu nije bilo ugodno. „Još je nepodnošljivija kad za takav svoj stav navode razlog da moraju biti u skladu s vremenom, kao da se Kristov duh i pravilo evanđelja mijenja s vremenom i treba služiti mišljenjima i prohtjevima ljudi. Ne! Baš obrnuto – sva se vremena trebaju prilagoditi evanđelju. Trebaju dobivati svoju mjeru i formu prema duhu evanđelja i apostola“, naglasio je propovjednik te istaknuo da je bl. Alojzije bio neprestani borac. „Borac protiv ovog svijeta, protiv bezbožne ideologije koja zatire vjeru i sprječava Crkvu u njezinu poslanju. I zato je bezbroj puta ponavljao, kako svjedoči Josip Vraneković, riječi popustiti nikada. „I mi današnji biskupi svjesni smo toga i znamo da nam je kroz mnoge nevolje ući u Kraljevstvo Božje, kako piše u Djelima apostolskim, ali da trebamo podnijeti sve to radi Krista i njegova evanđelja“, istaknuo je. Dijelove čestitki svečarima pročitao je krašićki župnik Filip Vučak. U svome obraćanju u ime biskupa HBK nadbiskup Kutleša je naglasio: „Drago mi je što ste baš Krašić odabrali za svečanu proslavu svoga jubileja. Ovo mjesto, koje odiše duhom bl. Alojzija Stepinca i koje svjedoči o njegovoj nepokolebljivoj vjeri i čvrstoći karaktera, idealno je okružje u kome se možemo prisjetiti i Bogu zahvaliti za sve godine vaše predanosti, vjernosti i posvećenosti biskupskoj službi, za sve svladane izazove i zamoliti ga za buduće blagoslove“, rekao je predsjednik HBK, a prenijela IKA.
Ususret proslavi spomendana bl. Alojzija Stepinca, generalni postulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije mons. Juraj Batelja služio je misu u crkvi sv. Ivana Krstitelja na Trsteniku u Splitu. U homiliji, podsjećajući na apostolsku pobudnicu Evangelii Gaudium pape Franje, u kojoj je Crkvu predočio kao majku otvorena srca, propovjednik je razmišljajući o blaženom Alojziju rekao: Kao mladi svećenik u slobodno bi vrijeme obilazio zagrebačka predgrađa, išao bi od jedne daščare do druge, od jednog sirotinjskog stana do drugoga. „Tu je našao ljude koji stanuju na smetlištima staroga sajmišta, u rupama, s mnogo djece, zajedno sa štakorima i ostalom gamadi.“ Osobno se htio uvjeriti o njihovoj tjelesnoj, a još više o njihovoj duhovnoj bijedi. Alojzije je tim ljudima dolazio kao navjestitelj Evanđelja ljubavi. Kad je zbog velike nezaposlenosti tridesetih godina prošlog stoljeća zavladala nezapamćena nesigurnost i bijeda radničkog staleža bila je velika. Zagrebački svećenik Alojzije Stepinac želio je s drugim djelatnicima osjetljivih za karitativni rad, nebrigu nadomjestiti kršćanskom ljubavi. Organizirao je pučke kuhinje, brinuo se za smještaj studenata koji su došli izvan Zagreba. S puno ljubavi duhovno se pobrinuo za Hrvate koje je fašistička mržnja protjerala iz Istre.
U vršenju djela kršćanske ljubavi pomagali su mu dobrotvorno društvo „Konferencije sv. Vinka“, „Gospojinsko društvo“, „Odbor za pomoć pasivnim krajevima“, Društvo „Hrvatska žena“, „Katarina Zrinska“, mnoge gospođe, samostani redovnica i redovnika. Radi ostvarenja zdrave kršćanske snošljivosti u društvu poduzeo je i izveo djela kršćanske ljubavi i pokušao graditi mostove jedinstva prema pravoslavnim Srbima. Uz pomoć Caritasa i samostana na njegovu inicijativu zbrinuto je 27.215 djece ratne siročadi među kojom su i srpska djeca s Kozare. Pobrinuo se da se iz logora u Italiji vrate nepravedno prognani i odvedeni stanovnici iz hrvatskih krajeva, posebno iz Dalmacije, među kojima je bilo muslimana i Srba. Molio je za sve svoje progonitelje, za svoje stražare.
Molio je hrvatske biskupe da dodijele svećenike za Hrvate u Francuskoj, Njemačkoj, Južnoj i Sjevernoj Americi. Pisao im je i da prime kojega svećenika od brojnih što ih je nacistička vlast prognala iz Poljske. Biskupe je molio da kojega od 537 prognanih slovenskih svećenika, koje je nacistički okupator prognao iz njihovih župa u Sloveniji, namjesti u kojoj župi ili ustanovi svoje biskupije. Zatražio je da se Caritas Zagrebačke nadbiskupije uključi u prihvaćanje i povede brigu za 50.000 slovenskih izbjeglica koje je Gestapo protjerao s rodnih ognjišta u Sloveniji. Brinuo se i osobno pridonosio za poljsku i židovsku djecu u domu u Crikvenici koja su se potom smjestila u Malinskoj na otoku Krku, istaknuo je uz ostalo mons. Batelja u splitskoj crkvi sv. Ivana Krstitelja.
(Vatican News - am)
