Vijesti iz života Katoličke u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
U Zagrebu je 3. travnja predstavljena Izjava Komisije Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax u povodu predstojećih parlamentarnih izbora pod naslovom „Očuvati dostojanstvo politike i ustavno-pravni poredak države“. Izjavu, koju je potpisao predsjednik Komisije đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, predstavili su tajnik Komisije mons. prof. dr. Vladimir Dugalić, te članovi prof. dr. Dubravka Hrabar i prof. dr. Stjepan Baloban. „Ovom Izjavom jasno i nedvosmisleno želimo pozvati vjernike i ljude dobre volje na izbore i želimo reći da izlazak na izbore nije samo građanska dužnost, nego da to proizlazi iz naše vjere kao vjerska dužnost. Vjera nije privatna stvar pojedinca. Vjera ima svoju društveno-socijalnu dimenziju i kao takvu, svaki vjernik ima odgovornost skrbiti za opće dobro“, istaknuo je prof. Dugalić, dodavši da je izlazak na izbore minimum skrbi za opće dobro. „Nažalost, postoji tendencija zbog određenih nedavnih pojava da se mnogi obeshrabre i odustanu od izlaska na izbore. U ovoj Izjavi smo rekli da to ne smije obeshrabriti. Ako imamo prisutnost političke nekulture, pa čak možda i određenoga ponašanja koje graniči sa zakonitošću, to nije razlog da se obeshrabrimo i ne izađemo na izbore“, rekao je tajnik Komisije. Naglasio je da pozivaju ljude dobre volje da obrate pozornost na neke stvari. „Prvo, da promotre političke programe. Nas jako zanima kako pojedina politička opcija želi rješavati demografsko pitanje, pitanje iseljavanja, pitanje migracija, ali i niz drugih društvenih pitanja“. Nadalje nije svejedno kakav svjetonazor ima određena politička opcija, naglasivši da vjernici po savjesti ne mogu podržati one koji bi pobačaj stavili u Ustav ili koji promiču rodnu ideologiju. Prof. Dugalić također je naglasio da treba promotriti kako pojedina politička opcija želi suzbijati i boriti se protiv korupcije.
„Opće dobro omogućuje svakom čovjeku da može živjeti dostojno čovjeka. A cilj društvenoga života jest povijesno ostvarivo opće dobro. Središnje pitanje, stoga, i ovih izbora jest koje je povijesno ostvarivo opće dobro u ovom trenutku u Hrvatskoj“, kazao je prof. Baloban. Pojasnio je da to za predstojeće izbore znači: kako omogućiti takve uvjete života kojima će svaki, baš svaki hrvatski građanin, moći živjeti dostojno čovjeka bez obzira na imovinsko stanje, znanstveni status ili položaj koji trenutačno obnaša u društvu i državi. Naglasio je da Crkva ima legitimno pravo, kao i svaka kršćanska zajednica u Hrvatskoj, da javno iznese svoje mišljenje o predstojećim izborima. Ponovio je da Izjava nije političko ni vjersko-duhovno obraćanje, nego da je riječ o socijalnom govoru Crkve koji se temelji na socijalnom učenju Katoličke Crkve. U Izjavi stoji poziv svim hrvatskim građanima da se ne daju zavesti od onih koji ukazuju isključivo na propuste, a ne nude pozitivne programe koji bi mogli promijeniti situaciju na bolje. Političare pak, napose one koji se izjašnjavaju kao katolički vjernici, Komisija Iustitia et pax poziva da u duhu hrvatskog demokratskog i pluralnog društva, surađuju i s onim političkim opcijama koje se u svemu ne slažu s njima, ali se zauzimaju za vrijednosni sustav većine Hrvata i hrvatskih građana“, istaknuo je prof. Baloban.
Prof. Hrabar rekla je da međusobno optuživanje, diskreditiranje drugih političkih opcija i njihovih kandidata za Hrvatski sabor, kršenje ustavnih odredbi i narušavanje ustavno-pravnog poretka države nisu ponašanja koja zaslužuju povjerenje građana. „A imaju usto iznimno negativan odgojni učinak na sve segmente društva: od obiteljskoga života preko škole do javnoga i osobito svakodnevnoga života“. Dodala je da pozivaju sve sudionike izbornog procesa da poštuju nepovredivo dostojanstvo svake ljudske osobe i pritom očuvaju dostojanstvo politike te pruže primjer političke kulture i zrelosti političkog ponašanja. „U ovom trenutku sveopće geopolitičke nestabilnosti u Europi, osobito izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu koja se na određen način proteže i do naših prostora, najmanje nam je potrebna politička nestabilnost i dovođenje u pitanje povjerenja u institucije, kao i u zakonitost parlamentarnih izbora koji su pred nama“, kazala je članica Komisije prof. Hrabar.
Tajnik Komisije mons. Dugalić govorio je na kraju o zaustavljanju korupcije u Hrvatskoj, naglasivši da je korupcija zlo koje se rađa u srcima onih koji se Boga ne boje i za ljude ne mare, prenijela je IKA.
Trećeg travnja obilježeno je 30 godina osnutka Kuće "Bl. Alojzije Stepinac" Caritasa Zagrebačke nadbiskupije u Brezovici koja pruža skrb za djecu i odrasle osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije. Kuća je u početku bila namijenjena djeci žrtvama rata te se s vremenom transformirala u svom radu i djelovanju. „Tijekom 30 godina kroz Kuću Bl. Alojzije Stepinac je prošlo oko 1100 korisnika. Rekla bih rijeke ljubavi su zaposlenici ove Kuće darovali korisnicima od kojih, sada 70 na smještaju, samo njih 20-ak ima kontakt sa svojim roditeljima i sa svojim obiteljima”, istaknula je ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije s. Jelena Lončar. Nastavila je kako je život satkan od suza i veselja. „Tako je i život ove zajednice, ove Kuće satkan i od lijepih i od tužnih trenutaka, od trenutaka dolaska, prilagodbe, rastanaka, ponekad i od trenutaka smrti, ali i od puno, puno trenutaka ljubavi. Zahvalni smo za svaku podršku koju imamo prije svega u našim zaposlenicima, ali i u volonterima, dobročiniteljima”. Ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije pozvala je okupljene da od Kuće i susreta s korisnicima ponesu dvije stvari, a to su radost susreta i zahvalnost. Na obilježavanju jubileja bili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, predsjednik Caritasa Zagrebačke nadbiskupije mons. Zlatko Koren i drugi gosti.
Na groblju u Kršanu 3. travnja pokopan je umirovljeni svećenik Porečke i Pulske biskupije Adrian Andrijančić, prof., koji je preminuo u 84. godini. Sprovodni obred predvodio je porečki i pulski biskup u miru Ivan Milovan. Osvrnuvši se na životni put pokojnika, biskup je rekao kako je vlč. Adriano prve svećeničke godine proveo u više istarskih župa i to nekoliko godina kao kapelan u Labinu, te potom kao župnik u Lindaru, Rovinjskom Selu i Sošićima. Svećenički život je najvećim dijelom proveo u Njemačkoj u pastoralnom radu sa stranim radnicima, a kasnijih godina bio je ispovjednik u marijanskom svetištu Altötting.
