Osvrt na knjigu "Zrcala i sjene vjere"
Marito Mihovil Letica
U knjizi ʺUvod u kršćanstvoʺ, podnaslovljenoj ʺPredavanja o apostolskom vjerovanjuʺ, u prvome poglavlju, ʺVjera u današnjem svijetuʺ, profesor Joseph Ratzinger napisao je među inim i ove rečenice, osobito važne za našu današnju temu, koja nosi svagdašnji značaj:
ʺKršćanski vjerovati znači povjeriti se smislu koji nosi mene i svijet, uzeti ga kao čvrst temelj na kojemu mogu bez straha stajati. Služeći se nešto više jezikom tradicije mogli bismo reći: kršćanski vjerovati znači našu egzistenciju shvatiti kao odgovor Riječi, Logosu koji sve stvari nosi i drži.ʺ
Knjiga ʺUvod u kršćanstvoʺ nastala je iz predavanjâ što ih je profesor Ratzinger, koji će desetljećima kasnije postati papa Benedikt XVI., držao u ljetnom semestru 1967. u Tübingenu. Premda je od tada prošlo više od pola stoljeća – vjera i njezine istine ostaju nepromijenjene, svevremeno suvremene. Unatoč vremenu obilježenom sekularizacijom. U vezi s time, bit će poželjno prisjetiti se značenja i etimologije dotičnoga pojma.
Naime, latinsko ʺsaeculārisʺ znači ʹsvjetovanʹ, a etimologija nas vodi do riječi ʺsaeculumʺ u značenju ʹdobaʹ, ʹvijekʹ, ʹstoljećeʹ. To značenje za riječ ʺstoljećeʺ ušlo je u neke romanske jezike; primjerice talijanski ʺsecoloʺ ili francuski ʺsiècleʺ. Dakle, mogli bismo reći da sekularno, kao prolazno i vremenito, stoji naspram neprolaznoga i vječnoga. Prisjetimo se rijéčī svetoga Pavla iz 13. poglavlja ʺPrve poslanice Korinćanimaʺ, iz poznatoga ʺHvalospjeva ljubaviʺ: ʺDoista, sada gledamo kroza zrcalo, / u zagonetki, / a tada – licem u lice! / Sada spoznajem djelomično, / a tada ću spoznati savršeno, / kao što sam i spoznat!ʺ (1 Kor 13,12).
Sve nas to vodi do naslova ʺZrcala i sjene vjereʺ, koji je 2024. objavljen u sunakladništvu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kršćanske sadašnjosti. Autorice su Martina s. Ana Begić, članica Kongregacije svetih anđela čuvara sestara dominikanki i izvanredna profesorica na Katedri moralne teologije KBF-a u Zagrebu, i Miriam Mary Brgles, docentica na Odjelu za sociologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Citiramo nekoliko rečenica iz uvoda knjige:
ʺVjeru se može razumijevati kao svjetlo, sposobnost gledanja, prepoznavanja i vrednovanja stvarnosti koje nas okružuju i koje su sastavni dio ljudskoga života. Ona je dar koji nam daje rješenje jer uzima zajedno različite istine do kojih dolazi vjera u jednu jedinu viziju u pogledu Božjeg djelovanja u svijetu.ʺ
Knjiga ʺZrcala i sjene vjereʺ sadržava gotovo 190 stranica i sastoji se od triju poglavlja. U prvome je poglavlju razmotrena vjera s antropološkoga i teološkoga stajališta te su ponuđeni odgovori na pitanje o značenju vjere za naš život.
Drugo poglavlje daje sažet prikaz razmatranja religije iz sociološkoga gledišta s posebnim osvrtom na proces sekularizacije, koji je u osnovnome predstavljen pristupima troje najistaknutijih sociologa religije: Petera Bergera, Davida Martina i Grace Davie. K tomu je podastrta osnovna metodološka problematika.
Treće poglavlje sastavljeno je od niza potpoglavlja, a njegov je sadržaj vezan uz istraživanje o vjeri – ne o religioznosti! – i slici Boga kod mladih vjernika u Hrvatskoj.
Ova sadržajna, višeaspektna i metodološki inovativna knjiga potiče na bolje razumijevanje i snažnije življenje vjere te zavrjeđuje jasno izraženu pohvalu i preporuku čitateljskoj publici.