Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Vedran Šmitran - Zagreb
Svečanim euharistijskim slavljem koje je u utorak, 7. svibnja na splitskoj Rivi predvodio domaći nadbiskup Zdenko Križić, Splitsko-makarska nadbiskupija i grad Split proslavili su svetkovinu nebeskoga zaštitnika – sv. Dujma, biskupa i mučenika prvih kršćanskih stoljeća. Proslava je započela tradicionalnim svečanim ophodom od splitske prvostolnice do prigodnoga oltara na splitskoj Rivi, a u procesiji su, uz nekoliko desetaka tisuća vjernika, sudjelovali brojni svećenici, provincijali, biskupi i nadbiskupi, među kojima i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua.
Na početku propovijedi nadbiskup Križić je kazao da se u Dioklecijanovoj i Dujmovoj smrti očituje određena ironija povijesti; mučenik završava na mjestu gdje je bio grob njegova mučitelja. Mučitelj je potisnut, morao je napustiti impozantno zdanje svoga počivališta i ustupiti mjesto svojoj žrtvi. Tako to redovito biva: žrtve pobjeđuju svoje ubojice, žrtve se slavi, a ne ubojice. Slaveći svetoga Dujma – nastavio je – mučenika koji je živio prije više od 1700 godina, mi se ne vraćamo u prošlost, nego iz prošlosti učimo kako živjeti sadašnjost. Zahvaljujemo Bogu što danas nismo pozvani biti svjedoci krvlju, ali jesmo pozvani biti svjedoci autentičnim kršćanskim životom, ljubavlju i služenjem. Danas je baš u tomu glavni problem na koji Crkva najviše upozorava: da ne budemo kršćani samo imenom, nego životom. Zato ne možemo govoriti danas o tradicionalnom kršćanstvu. Takvoga kršćanstva je sve manje ili ga gotovo nema. Zato danas i govorimo o kršćanstvu osobnog izbora – istaknuo je nadbiskup te dodao da je normalno da kršćanska zajednica bude mala, da bude 'malo stado', ali je važno da taj mali broj bude autentičan. Stoga se danas ne trebamo žalostiti što su prošla vremena kršćanskih masa, nego se radovati malom broju vjernih koji znaju kome su povjerovali i trude se biti dosljedni. Zahvalni smo Bogu što u našem narodu danas ima podosta takvih – zaključio je splitsko-makarski nadbiskup metropolit Zdenko Križić.
Dana 7. svibnja 1769. godine posvećena je župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Stenjevcu – tada kraj Zagreba – a ove godine, na 255. obljetnicu posvete, zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski predslavio je svetu misu i blagoslovio ovu zagrebačku crkvu, obnovljenu nakon potresa koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio Zagreb. Na ove, ali i još neke važne datume, na početku misnoga slavlja podsjetio je domaći župnik vlč. Vjekoslav Meštrić, zaželjevši biskupu Gorskom dobrodošlicu u Župu Stenjevec koja ove godine proslavlja 690. obljetnicu prvoga spomena – u popisu župa Zagrebačke biskupije koji je 1334. godine sačinio gorički arhiđakon Ivan i uvrstio ga u Statut Zagrebačkog kaptola. Župnik je podsjetio i na duhovni potres koji je Župu pogodio 1926. godine, kada je oko 300 župljana prešlo u starokatolike, a bl. Ivan Merz s tridesetoricom mladića, članova Orlovske katoličke organizacije, junački obranio župnu crkvu od obeščašćenja. Ovaj posljednji potres iz 2020. uzdrmao je temelje stare građevine, ali je duhovno ojačao temelje žive Crkve – zaključio je vlč. Meštrić.
Govoreći u propovijedi o važnosti jedinstva i zajedništva u Crkvi, biskup Gorski je upozorio da smo mi sami prebivalište Božje te da nam je dužnost neprestano posvećivati taj naš hram, posvećen prilikom krštenja. Obnovom hrama svojega tijela mi zapravo obnavljamo Crkvu. Na to nas posebno poziva papa Franjo kada govori o vjerodostojnom životu kršćanina i svim naporima koje Crkva danas čini. To je snaga iz koje izlazi naše poslanje; djelovati u društvu i naviještati Krista spasitelja – poručio je biskup Gorski.
Na današnji dan 1945., kada su u Europi formalno prestali ratni sukobi i kada se nakon višegodišnjih strahota živjela nada smiraja, u Zagrebu strahote nasilja nisu prestale. Na tadašnja ubijanja tisuća ljudi bez suđenja nadovezala se nametnuta šutnja, debele naslage neistina koje su prekrile više od stotinu masovnih grobnica diljem zagrebačkoga područja – upozorio je pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško, predvodeći jučer, 8. svibnja, u župnoj crkvi Sv. Jeronima u Zagrebu svetu misu zadušnicu za sve Zagrepčane stradale u komunističkom teroru 1945. godine.
Kako se mogao dogoditi poslijeratni zločin takvih razmjera? Odgovor na to pitanje istodobno je i jednostavan i teško shvatljiv. Ipak, on je provjerljivo jasan i glasi: i tadašnja i današnja nasilja događaju se svaki put kada se čovjek zatvara Božjemu djelovanju; kada pokuša zatvoriti nebo i vječnost svomu životu i životima bližnjih i kada prihvaća otajstvo zla koje želi ugasiti Božje svjetlo u srcima ljudi – poručio je biskup Šaško.
Prema podacima Ministarstva branitelja, nakon 8. svibnja 1945. ubijeno je više od 10 tisuća Zagrepčana i ostalih Hrvata koji su se u njemu zatekli. Posmrtni ostaci ubijenih žrtava počivaju u više od 130 masovnih grobnica i jama po Zagrebu i okolici od kojih većina još nije obilježena. Spomen na stradale sugrađane organiziralo je Hrvatsko žrtvoslovno društvo, a za mjesto molitve i spomena izabrana je crkva sv. Jeronima u Maksimiru budući da se nalazi u neposrednoj blizini još uvijek neobilježenih grobnica.
Župnik i gvardijan Franjevačkoga samostana u Vukovaru fra Tonio Vučemilović i župni vikar fra Marijan Ligenza nazočili su 6. svibnja liturgiji u Sabornom hramu Svetoga Nikolaja u Vukovaru i tom prigodom čestitali Uskrs protojereju stavroforu ocu Saši Kuzmanoviću i vjernicima Srpske pravoslavne Crkve.
Vukovarski paroh zahvalio je franjevcima na posjetu i prenio im pozdrave i blagoslov osječkopoljskog i baranjskog episkopa Heruvima. Vukovarski župnik i gvardijan istaknuo je kako smatra da je ovo važan korak u daljnjoj izgradnji prijateljskih odnosa između katoličke i pravoslavne kršćanske zajednice u gradu Vukovaru. Nakon Domovinskoga rata i ostalih neprilika braća franjevci zajedno s vukovarskim parohom kreću putem mira i dobra kako bi njihovo propovijedanje bilo vidljivo i u njihovu životu i zvanju – zaključio je fra Tonio Vučemilović.
