Istočni Timor, tisuće Indonežana pripremaju se za susret s Papom
U živopisnom gradu Kupangu, najvećem urbanom središtu zapadnoga dijela otoka Timora, s 430 tisuća stanovnika, i glavnom gradu indonezijske pokrajine Istočne Nuse Tenggare, stotine ljudi pripremaju se za susret s papom Franjom koji će od 2. do 13. rujna posjetiti Indoneziju, Papuu Novu Gvineju, Istočni Timor i Singapur.
Kako se predviđa, oko 10 tisuća vjernika iz biskupija Kupang i Atambua otići će na drugi dio otoka kako bi sudjelovali u misi na zaravni Tesimol, u Diliju – rekao je za agenciju Fides nadbiskup Kupanga monsinjor Hironimus Pakaenoni. Vjernici nadbiskupije Kupang neće ići u glavni grad Jakartu, gdje će Papa biti od 3. do 6. rujna, nego će prijeći s druge strane granice. Lakše je, naime, doći do Istočnog Timora, do kojega treba oko 10 sati vožnje autobusom, nego organizirati skupo putovanje u indonezijsku metropolu.
Vrlo aktivna nadbiskupija
U nadbiskupiji Kupang, koja obuhvaća srednji i zapadni dio Zapadnog Timora te otoke Roti, Savu, Semau i Alor, živi više od milijun i 600 tisuća ljudi i jedna je od rijetkih u Indoneziji – zemlji sa 17 tisuća otoka i najmnogoljudnijoj državi s većinskom muslimanskom populacijom – koja ima najviše kršćana. Lokalno stanovništvo čini 60% protestantskih kršćana, oko 35% katolika i samo 3-4% muslimana. Ima 35 župa i sve bilježe priljev i masovno sudjelovanje vjernika u životu Crkve i u sakramentima – istaknuo je monsinjor Pakaenoni te dodao – Vjera je živa; to vidimo osobito među mladima. Vidimo to po svećeničkim zvanjima koja nam Gospodin nastavlja davati; u malom sjemeništu imamo više od 100 dječaka, a 90 u bogosloviji. Evanđelje i dalje privlači mlade – primijetio je nadbiskup koji je nedavno slavio đakonsko ređenje 14 mladića koji će uskoro postati svećenici. Mjesna Crkva, osim toga, vodi više od 90 katoličkih škola, od osnovnih do srednjih, i to zahvaljujući pomoći 53 redovničke zajednice.
Crkva i vlast na djelu
Istaknuvši potom suradnju s indonezijskom Vladom kako bi pomogli katolicima sudjelovati u Papinom posjetu u Diliju, nadbiskup Pakaenoni je napomenuo da to podrazumijeva registraciju svećenikā, časnih sestara i vjernikā u župama. Biskupija je, osim toga, sklopila dogovore s imigracijskim uredom u svrhu obrade putnih isprava. Brojni vjernici, naime, nemaju putovnice te će za njih biti pripremljena posebna dozvola samo za hodočašće – pojasnio je nadbiskup. Ili su pak nadležni organizirali posebnu proceduru s izdavanjem putovnice u roku od tri dana. U Diliju, glavnom gradu Istočnog Timora – u kojemu će papa Franjo boraviti od 9. do 11. rujna, nakon zaustavljanja u Indoneziji i Papui Novoj Gvineji – očekuje se također prisutnost indonezijskih vjernika. U potpunoj smo suglasnosti s Biskupskom konferencijom Istočnog Timora. Morat ćemo osigurati prihvat, gostoprimstvo i hranu za indonezijske hodočasnike. Organizacija je započela – rekao je nadbiskup.
Misa u Diliju značajan trenutak
Među najočekivanijim trenucima je misa koju će papa Franjo slaviti 10. rujna na zaravni Tesimolu, u predgrađu Dilija, gdje ju je slavio i Ivan Pavao II. tijekom posjeta 1987., kada je Istočni Timor bio pod indonezijskom vlašću. Nakon 1999., kada je Istočni Timor pod pokroviteljstvom Organizacije ujedinjenih naroda proglasio svoju neovisnost, uslijedilo je vrijeme napetosti i konfuzije, obilježeno nasiljem i masakrima od strane proindonezijskih milicija, dok je mnoštvo raseljenih ljudi koji su pobjegli iz Istočnoga Timora stizalo u Atambuu i Kupang, gdje je katolička zajednica dala sve od sebe raznim inicijativama solidarnosti. Bilo je tada 250 tisuća izbjeglica, koji su se potom postupno vratili u Istočni Timor.
Put pomirenja, koji se temeljio na psihološkom procesu, liječenju trauma, koliko i na duhovnom, gotovo je potpuno zaliječio rane iz prošlosti. Papina će prisutnost potvrditi put zbližavanja i pomirenja – rekao je monsinjor Pakaenoni te istaknuo – Njegov posjet nije samo za katolike nego za cijelo stanovništvo. Valja reći – dodao je – da između Crkvi Zapadnoga Timora i Istočnoga Timora nema nikakvog problema i u punom smo zajedništvu.
Međutim, neke teškoće i patnje još uvijek postoje među ljudima i u obiteljima koje su u nasilju izgubile najmilije te još uvijek s druge strane granice vide krvnike – dodao je nadbiskup koji smatra da je Papin posjet providonosan, jer bi to mogao biti trenutak posebne milosti, trenutak traženja i prihvaćanja oprosta, u vjeri u Boga koji liječi rane. Mi, katolici, možemo biti posrednici i pomagači u tom procesu – rekao je na kraju nadbiskup Pakaenoni.
(Vatican News - aa)
