Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
U sjedištu Hrvatske biskupske konferencije 10. srpnja predstavljeno je Priopćenje Komisije „Iustitia et pax“ u povodu najave uvođenja rodnih studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Priopćenje, koje potpisuje predsjednik Komisije đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, predstavili su tajnik Komisije mons. prof. dr. Vladimir Dugalić s KBF-a u Đakovu i članica Komisije prof. dr. Dubravka Hrabar s Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
„Najava uvođenja Rodnih studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izazvala je različite reakcije i podjele u hrvatskom društvu. Osluškujući glas vjerničkog puka, ali i ljudi dobre volje, kao Komisija HBK koja ima zadaću promicati pravednost i mir, osjećamo potrebu iznijeti kršćanski stav i istodobno izraziti svoju zabrinutost zbog najave uvođenja takvih studija. Slobodni od svih ideoloških i političkih rasprava, ne zadirući u akademske slobode i pravo pojedinih sveučilišta i fakulteta na znanstveno i akademsko istraživanje u skladu sa zakonitom autonomijom znanosti te u njihovo pravo na osnivanje različitih studijskih programa, ovim priopćenjem samo želimo pridonijeti većoj jasnoći i istaknuti neke vidove rodne teorije koji mogu dugoročno štetiti hrvatskom društvu. Pri tome, želimo istaknuti kako se Hrvatski sabor obvezao u Interpretativnoj izjavi u povodu ratifikacije Istanbulske konvencije da 'odredbe Konvencije ne sadrže obvezu uvođenja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav ni obvezu promjene ustavne definicije braka', stoji u Priopćenju.
„Papa Franjo je“, ističe Komisija, „u više prigoda izrazio zabrinutost zbog promicanja rodne ideologije te istaknuo da je ona jedna od najvećih opasnosti današnjeg vremena“. „Upozorio je da je poništavanje razlika zapravo poništavanje čovječanstva te istaknuo da naše postojanje u svijetu nije puki plod slučajnosti, nego smo dio plana Božje ljubavi. Pozvani smo izaći iz izolacije samoreferentnoga ega i ostvariti Božji plan ljubavi za sebe i za druge“.
U Priopćenju se dalje navodi: „O rodnoj ideologiji osobito je progovorila Deklaracija Dignitas infinita o ljudskom dostojanstvu Dikasterija za nauk vjere“. „O znanstvenoj dosljednosti rodnih teorija, o njihovoj prihvatljivosti te koristi i šteti, vode se danas mnoge rasprave u akademskoj zajednici. Crkva pritom postojano podsjeća „da je ljudski život, u svim svojim sastavnicama, tjelesnim i duhovnim, Božji dar, koji treba prihvatiti sa zahvalnošću i koji treba staviti u službu dobra“.
„Komisija „Iustitia et pax“ poziva sve odgovorne u državi i društvu da i u okviru kritične demografske slike hrvatskoga naroda promisle je li potrebno ili pogubno uvoditi rodne studije u visokoobrazovni sustav Republike Hrvatske, te o dalekosežnim posljedicama koje takvi studiji mogu imati na odgoj djece i mladih, te općenito za daljnji razvoj općega dobra hrvatskoga društva“, stoji uz ostalo u Priopćenju Komisije.
Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša 9. srpnja blagoslovio je i predstavio novouređeni Hodočasnički centar u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke koji se nalazi uz prostor crkve bl. Alojzija Stepinca na otvorenom. U trinaest spavaonica u gospodarskim zgradama Svetišta koje je 2020. zahvatio požar, moguće je smjestiti četrdesetak hodočasnika. U Centru je uređena i ambulanta, u čije su opremanje bili uključeni članovi Malteškoga viteškoga reda. Dio novouređenoga kompleksa je i konferencijska dvorana, namijenjena nagovorima i duhovnim obnovama, a jedna će prostorija biti namijenjena djelovanju bistričkoga župnoga Caritasa. Prostori su prilagođeni i osobama s invaliditetom.
„Ovo je Svetište već stoljećima simbol naše vjere, nade i zajedništva te drago mjesto hodočašća naših kardinala blaženog Alojzija Stepinca i sluge Božjega Franje Kuharića. Majka Božja Bistrička kroz stoljeća bila je i ostala utočište za mnoge duše koje su tražile mir, utjehu, snagu i uslišanje svojih molitvi. Blaženi kardinal Stepinac opazio je da se kod pobožnosti hodočašća valja čuvati dviju krajnosti: jedne koja prezire hodočašća i druge koja praznovjerno misli da bi Majka Božja bila vezana uz bilo koje zdanje ili sliku“. „Neka ovaj Centar bude mjesto gdje će se hodočasnici učiti pravoj naravi hodočašća i kako biti dobar hodočasnik“, naglasio je zagrebački nadbiskup.
„Danas smo došli ovdje zajedno s vama proslaviti nebeski rođendan vaše majke utemeljiteljice Marije Propetoga. Vi ne slavite same. Slavi i cijelo ovo mjesto. Slavimo, drage Blajke i dragi Blaćani, jednu od vas. Dok sam nosio moćnik imao sam osjećaj da blaženica hoda s nama, da je ona tu uz nas, kao svetica koja nam pokazuje Božji put. Želimo osjetiti one ideale koji su nju nosili. To su ideali evanđelja, ideali koji nemaju rok trajanja, ne mogu se pokvariti, uvijek osvježe dušu“, istaknuo je u homiliji na blagdan utemeljiteljice Družbe Kćeri Milosrđa 9. srpnja u Blatu na Korčuli varaždinski biskup Bože Radoš. „Pogledajmo život bl. Marije Propetoga i kada je to bilo da je istrčala pred Krista i upitala: ‘Što je meni činiti da baštinim život, da budem sretna? Možda se to dogodilo upravo na ovom trgu ili u ovoj župnoj crkvi, u njezinoj četrnaestoj godini. Nije otišla žalosna kući, nego je u svome srcu zapisala da je Isus njezin zaručnik. Dala je sebe njemu. Osjetila je da On sebe daje potpuno za nju i zato mu može predati cijeli svoj život“, riječi su mons. Radoša koje je prenijela IKA.
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je euharistijsko slavlje 7. srpnja na zavjetnu svetkovinu sv. Nediljice u Vrani.
Govoreći o svetoj Nediljici nadbiskup je istaknuo: „Bila je hrabra svjedokinja vjere, koja je imala svega 16 godina kad je podnijela mučeništvo odsijecanjem glave 6. srpnja 303“. „Iz svoje ljubavi prema Gospodinu, sv. Nediljica ga se nije htjela odreći, do podnošenja žrtve. I mi se moramo truditi da Gospodin koji je ljubav u svakoj situaciji našeg života bude ljubav. Pa i u situaciji koja je ružna, koja nam je teška i neugodna. Jer kad na ono što je loše odgovaramo s ljubavlju i pozitivno, uprisutnjujemo Boga. Onda ne dozvoljavamo da zlo i netrpeljivost zahvate naše biće, nego da Bog bude u nama“, rekao je nadbiskup Zgrablić u Vrani.
