Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Svečanim misnim slavljem 21. srpnja u Pučišćima na Braču apostolski nuncij u Saveznoj Republici Njemačkoj nadbiskup Nikola Eterović proslavio je 25 godina biskupstva. Uz bračke i druge svećenike, na slavlju u župnoj crkvi sv. Jeronima sudjelovali su apostolski nuncij u Italiji i San Marinu nadbiskup Petar Rajič, mons. Ante Jozić, nadbiskup i apostolski nuncij u Gruziji i Armeniji, hvarski biskup Ranko Vidović, šibenski Tomislav Rogić, dubrovački Roko Glasnović, nadbiskup u miru Marin Barišić i biskup u miru Ante Ivas, te generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije Franjo Frankopan Velić.
Župnik don Ivica Huljev u svom je pozdravu pročitao čestitke pape Franje, nadbiskupa Zdenka Križića i kardinala Josipa Bozanića. U ime Župe svečaru je uručio prigodni dar, duboki reljef u bronci s prikazom sv. Jurja, bračkog zaštitnika, rad akademskog kipara Duje Botterija.
U propovijedi je nadbiskup Eterović istaknuo važnost vjere kao temelja svakog kršćanskog, svećeničkog i biskupskog poslanja, naglasivši da se u svojih 25 godina biskupskog služenja na različitim mjestima na koja ga je Crkva slala trudio biti svjedok vjere u Krista raspetoga i uskrsloga, vjere koja je oblikovana i u krilu njegove obitelji, rodne župe Pučišća kroz svjedočanstvo mnogih uzornih vjernika koji su i njemu bili primjer vjernosti i ustrajnosti.
Brseč u Riječkoj nadbiskupiji ne zaboravlja svoga sina, nadbiskupa Josipa Uhača, vatikanskog diplomata i jedne od najzaslužnijih osoba za međunarodno priznanje Hrvatske, koji je rođen prije 100 godina. Na obljetnicu rođenja 20. srpnja misu je predvodio župnik Brseča Petar Belanić.
U homiliji je pozvao mještane da nasljeduju njegov primjer širenja evanđelja, domoljublja, skromnosti i poniznosti. „Nama, koji smo ponosni na njega to je poticaj i obaveza da ga slijedimo i učimo od njega. Da i mi svjedočimo evanđelje u našim obiteljima, našem mjestu, svugdje gdje se nalazimo“. Nadbiskup Josip Uhač, koji je preminuo 18. siječnja 1998. godine na dan objave da je uvršten na popis kardinala, pokopan je u župnoj crkvi sv. Jurja u Brseču u koji je rado navraćao.
Đakovačko-osječka nadbiskupija proslavila je svoga zaštitnika, sv. Iliju. U đakovačkoj katedrali večernju je misu predvodio đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić. Podsjetivši na povijesni kontekst slavlja sv. Ilije, proroka, nadbiskup je rekao: „Kad se bosanski biskup Ponsa koji se, ubrzo nakon što je 1239. darovnicom hrvatskog hercega Kolomana dobio na dar Đakovo i Breznu, pred bogumilima odnosno krstjanima iz Bosne sklonio u Đakovo, ovdje je nastavio častiti svoga nebeskog zaštitnika i zaštitnika svoje Bosanske biskupije, sv. Iliju, te preporučivati sebe i vjernike koji su ovdje živjeli, njegovu zagovoru. Bosanski je biskup ovdje u Đakovu i ostao i tako je počela povijest naše nadbiskupije, a sv. Ilija je postao njezin zaštitnik“, riječi su nadbiskupa Hranića, koje je prenijela IKA.
U Lovranu su 20. srpnja završili radovi trećeg izdanja Mediteranskih teoloških susreta o temi „Kršćanstvo i islam: u službi bratstva u podijeljenom svijetu“, koje je organizirala Riječka nadbiskupija. Među 38 studenata i doktoranata teologije prvi put je bilo i devet muslimana, a među pet predavača bio je i islamski teolog Benjamin Idriz, penzberški imam u Njemačkoj. Prisutno je bilo petnaest pravoslavnih studenata, osam katolika i šest protestanata, uglavnom iz Hrvatske, Srbije, BiH, ali i iz Grčke, Francuske, Austrije i Njemačke. Prvi govornik bio je nositelj Katedre za fundamentalnu teologiju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Tomislav Kovač.
Povodom desete godišnjice smrti don Živka Kustića, 18. srpnja slavljena je misa zadušnica u zbornoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u njegovom rodnom Pagu. Misu je predvodio paški župnik i dekan Božo Barišić, a propovijedao župnik u Biogradu don Dario Tičić.
O. Kustić je značajni i zaslužni grkokatolički svećenik koji je inicijator i suosnivač mnogih inicijativa Crkve u Hrvatskoj koje je, unatoč oskudnim materijalnim uvjetima, praćen od strane režima i pod prismotrom vlasti protivne Crkvi, pokrenuo u teško vrijeme komunizma. Sudjelovao je u osnivanju Informativne katoličke agencije 1993. i bio njezin prvi glavni urednik. Sudjelovao je i u pokretanju izdavačke kuće „Kršćanska sadašnjost“, Vjeronaučne olimpijade Malog Koncila i drugih inicijativa. Kao glavni urednik Glasa Koncila 30 godina je pisao redakcijske komentare, promišljajući aktualne teme iz života Katoličke Crkve i društva. Pod pseudonimom don Jure, u Glasu Koncila je pisao čitanu i zapaženu kolumnu „Pisma seoskog župnika“, čiji su sadržaji i poruke do danas u sjećanju brojnih vjernika“, podsjetio je propovjednik.
Nakon mise, u atriju Kneževog dvora u Pagu održana je tribina o Kustićevom djelovanju, uz predstavljanje knjige „Živko Kustić – Neustrašivi glas Crkve u Hrvata“, autora Marina Ercega. Glavni urednik i v.d. direktora Glasa Koncila Branimir Stanić istaknuo je oštroumnost i ljubav kao osobito izražajne osobine don Živkove osobnosti. „Don Živko je bio oštrouman, čovjek koji je volio“, istaknuo je Stanić, rekavši da je „poznavati don Živka značilo dobiti lekcije za cijeli život, novinarske i životne“. Novinar Glasa Koncila Marino Erceg, autor knjige, rekao je da je don Živko „neustrašivi, jasni i autentični glas Crkve u Hrvata. Bio je izuzetno hrabar, inteligentan, temperamentan. Imao je veliko poštovanje prema crkvenim strukturama, a u isto vrijeme bio je spreman i mijenjati ih na bolje, kad se za to pokazala potreba“. Knjigu su predstavili i o don Živku govorili i umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić, hrvatski povjesničar prof. dr. sc. Zlatko Begonja sa Sveučilišta u Zadru i paški sin don Dario Tičić.
