Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Cesarica kraj Karlobaga i Župa Rakovica 18. kolovoza proslavili su sv. Jelenu Križaricu.
Subota 17. kolovoza bila je u znaku jubilarnog 15. zavjetnog hodočašća vjernika Sisačke biskupije u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke. U svečanom misnom slavlju biskup Vlado Košić najavio je kako će iduća pastoralna godina 2024./2025. biti Godina svećenika.
„Što bismo željeli postići Godinom svećenika u našoj Biskupiji? Volio bih kada bi se vjernici više molili za svoje svećenike i sve svećenike, kada bi se molilo redovito svake prve subote za duhovna, svećenička i redovnička zvanja, kada bi svi svećenici u ovoj pastoralnoj godini obavili svoje duhovne vježbe. Netko će reći da nas je malo, da nas nedostaje, prema onoj Isusovoj: ‘Žetva je velika a radnika je malo’. Međutim, to je, čini se, neprestano prisutno, da je svećenika premalo. Zapravo je premalo svetih svećenika, zauzetih do kraja za Krista i Crkvu. Kako ćemo mi nekoga zapaliti, ako i sami ne gorimo? Duh Sveti djelatan je u Crkvi, ali ga mi često odbijamo i ne surađujemo s njim. A upravo su predvodnici crkvenih zajednica oni koji ili potiču ili guše djelovanje Duha. Otvorenost Duhu Svetom ne znači nipošto neki kaos, nered i samovolju. Upravo suprotno! Duh nas Gospodnji povezuje, čini jedinstvo tako da možemo nastupati zajedno, kao jedno. To je upravo željela i naša Sinoda, da nas pokrene da više nastupamo i pastoralno djelujemo jedinstveno, kako u jednoj, tako u svim župama“, rekao je biskup Košić, a prenijela IKA.
Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Zdenko Križić predvodio je misno slavlje na blagdan sv. Roka u Župi sv. Luke u Sitnom Gornjem, tijekom kojeg je blagoslovio obnovljeni oltar i crkvicu sv. Roka, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije. Nadbiskup je govorio o životu sv. Roka koji je, iako kratak, bio obilježen djelima ljubavi prema bolesnicima. On se iz ljubavi prema Bogu nije bojao izložiti svoj život služeći najpotrebnijima. „Dobro je razumio svog učitelja Isusa koji je rekao da nema veće ljubavi nego kada netko život svoj dade za braću i sestre. A sv. Roko je baš to napravio. Zato je ostao trajno živjeti u sjećanju ljudi“, istaknuo je nadbiskup Križić.
Ispred crkve sv. Roka u Parku hrvatskih velikana u Biogradu na Moru misno slavlje je 16. kolovoza predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Ovogodišnji blagdan bio je i u znaku zahvale za 30 godina djelovanja obnovljene biogradske Bratovštine sv. Roka, a sudjelovali su članovi i članice.
„Veliko iskustvo Crkve pokazuje nam kako postoji puno oblika svetosti, tj., puno oblika iskustva života s Bogom. Koliko svetaca, toliko i različitih puteva ostvarenja svetosti. Primjer sv. Roka i svakog sveca govori nam kako svetost proizlazi najprije iz Božjeg djelovanja prema nama, iz Božje ljubavi prema nama“, poručio je zadarski nadbiskup.
Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo privukla je u marijanska svetišta, crkve i katedrale mnoštvo vjernika. Našem izvješću na samu svetkovinu dodajemo brojnost vjerničkoga sudjelovanja u Aljmašu, zagrebačkim Remetama, kod Gospe od Pojišana u Splitu, na zadarskoj Belafuži, u Pagu i Dubrovniku. Misu i procesiju sa slikom Majke Milosti 15. kolovoza predvodio je u Svetištu Majke Božje Trsatske riječki nadbiskup metropolit Mate Uzinić, izvijestila je Riječka nadbiskupija.
„1700 godina od Prvog ekumenskog sabora u Niceji, 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva i nacionalnih splitskih crkvenih sabora i 100 godina biskupije u gradu Rijeci. Zajednički nazivnik tih slavlja je geslo Jubilarne godine: „Hodočasnici nade!“, rekao je nadbiskup, nastavivši: „Naš je život, kao onaj Isusa i Marije, hodočašće i ima isti cilj koji su oni već postigli. I u našem slučaju cilj je nebo. Mi smo hodočasnici nade! Ali, iako hodimo s nadom, nije sve uvijek izvjesno na tom našem hodočašću. Često je naporno to naše hodočašće, ali ako ga, kao i Marija u današnjem evanđelju, poduzmemo s Isusom, nemamo se čega bojati“, kazao je propovjednik. „Zlo nema posljednju riječ, kako nije imalo ni u Isusovom i Marijinom životu, već Isus Krist ima posljednju riječ. Imao ju je u svom životu, a i u Marijinom, koju je pridružio sebi u slavi i u poslanju. Onaj tko je s njim, kao i Marija, živi radost evanđelja i sposoban je tu radost donijeti i ponuditi drugima, napomenuo je. Da bi kršćani, Crkva, to mogli ponuditi svijetu – a to je i vjernička zadaća u kojoj je Marija ne samo zagovornica i majka nego i model – moraju to ponajprije sami živjeti, osobno i u svojim zajednicama, obitelji, župi, nadbiskupiji, Crkvi. Taj vrijednosni sustav treba biti u crkvenim zajednicama.
„Nažalost, još uvijek smo od toga daleko. To pokazuje i povijest naših jubileja koji su, uz mnogo dobroga kojeg se želimo prisjetiti, obilježeni i s mnogo zla koje smo učinili jedni drugima, međusobno, ali i onima koji ne pripadaju našim zajednicama, pozivajući se na Isusa Krista, pa čak i njime to opravdavajući. Istina je da su i nama drugi činili zlo, ali u tom i jest bit kršćanstva – mi kršćani trebali bismo biti drugačiji. A nismo. Jubileji su nam prilika za pročišćenje pamćenja i za međusobno opraštanje i pomirenje, kako bismo mogli nastaviti hod jedni k drugima, s drugima i za druge i ponovno biti ono što jesmo, čak i onda kad to ne priznajemo, braća i sestre“.
Na Veliku Gospu u Župi sv. Jurja u Obrovcu proslavljeno je 800 godina od najstarijeg poznatog spomena Kruševa, iseljeničkog sela u sastavu grada Obrovca. Misu je predvodio i propovijedao župnik u Kruševu i gvardijan u Karinu fra Petar Klarić. Zamolio je Kruševljane da sačuvaju vjeru i tradiciju, ma gdje bili. Mlade je pozvao da budu baštinici vjere u Boga, da sačuvaju običaje i nošnju svoga mjesta. Bez Boga se ne može, koliko god bilo suvremeno vrijeme, poručio je fra Petar. Župljanin Ivica Jurjević predstavio je knjigu „Spomenica župe Kruševo (800 godina župe)“. Kruševo je imalo tešku povijest, bilo je tri puta u povijesti opustošeno, ali se uvijek dizalo i bilo još jače, istaknuo je predstavljač.
