Traži

Hodočašće bolesnika u sklopu Dana ludbreške Svete nedjelje Hodočašće bolesnika u sklopu Dana ludbreške Svete nedjelje  (Foto: Branimir Gubić)

Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj

Misno slavlje završetka Dana Svete nedjelje u Ludbregu 1. rujna u 10 sati predvodit će zagrebački nadbiskup i metropolit mons. Dražen Kutleša

Neno Kužina – Zagreb

Dani Svete nedjelje u Ludbregu, koji su počeli Festivalom duhovne glazbe „Duga“ 24. kolovoza, završavaju u nedjelju 1. rujna. Nakon procesije od pastoralnog centra do Svetišta i zavjetne kapele Predragocjene Krvi Kristove u 10 sati misno slavlje predvodit će zagrebački nadbiskup i metropolit Dražen Kutleša. U petak 30. kolovoza u 11 sati u Ludbreg će hodočastiti predstavnici Hrvatske vojske i policije predvođeni vojnim ordinarijem Jurom Bogdanom, a 31. kolovoza misu će u 11 sati predvoditi varaždinski biskup Bože Radoš.

Pleternica je u znaku devetnice Gospi od Suza koja završava 30. kolovoza. Svake večeri je misa u 19 sati, a prethodi joj duhovni program s molitvom krunice i prigoda za sakrament pomirenja. Svečano misno slavlje na blagdan 31. kolovoza predvodit će požeški biskup Ivo Martinović.

Požeški je biskup 28. kolovoza predvodio središnje euharistijsko slavlje svetkovine sv. Augustina biskupa u crkvi zaštitnika Župe Velika nedaleko od Požege, Doma sv. Augustina, duhovno-pastoralnog centra Požeške biskupije i Općine Velika. U homiliji je biskup Martinović podsjetio vjernike da svaka euharistija i naviještena Božja riječ usmjeravaju na Krista koji je temelj i središte vjere, duhovnosti i hoda prema vječnosti.

Požeški biskup mons. Ivo Martinović na svetkovinu sv. Augustina biskupa u Velikoj  (Foto: Marijan Pavelić)
Požeški biskup mons. Ivo Martinović na svetkovinu sv. Augustina biskupa u Velikoj (Foto: Marijan Pavelić)

Kazao je da se sv. Augustin preselio u vječnost 430. godine te istaknuo da je gotovo nemoguće pojmiti i shvatiti sve ono što je Bog u njegovu životu ostvario. „Potječe iz bogate obitelji. Njegova majka je bila velika vjernica, redovito je išla na misu, molila, svjedočila svoju vjeru i od vjere živjela. Otac je u početku bio poganin, nije vjerovao, ali se kasnije obratio i krstio. Augustin je odrastao u duhu tog obiteljskog zajedništva oca i majke, a krštenje je tek primio u 32. godini života“, kazao je propovjednik. „Augustin je tragao za ljudskom karijerom, ali još više za mudrošću. Zanimala ga je filozofija i pokušavao je otkrivati tajne života, svijeta, mudrosti i svega onoga što se odnosi na ljudsku spoznaju i um. Čitao je antičke filozofe, a posebno Cicerona. Čitao je i Bibliju, ali ga sve to nije zadovoljavalo dok nije u Milanu ostao oduševljen slušajući propovijedi sv. Ambrozija nadbiskupa, što ga je potaknulo na razmišljanje i konačno obraćenje.

Vjernici na misi u Župi Velika na svetkovinu svoga nebeskog zaštitnika  (Foto: Marijan Pavelić)
Vjernici na misi u Župi Velika na svetkovinu svoga nebeskog zaštitnika (Foto: Marijan Pavelić)

Nakon krštenja, njegov se životni put mijenjao. Još je dublje ulazio u tajne vjere, odlučivši postati svećenik, a potom je imenovan za biskupa. Ono što je učinio kao vrsni filozof, mislilac, teolog i biskup uistinu je toliko vrijedno da ga je Crkva proglasila crkvenim naučiteljem. Njegova filozofska djela su poznata ne samo na katoličkim učilištima i svjetskoj literaturi, nego i općenito u filozofskoj literaturi“, istaknuo je biskup Martinović, pozvavši vjernike da nasljedujući primjer sv. Augustina i moleći njegov zagovor postanu svjesni veličine Boga u svom životu i euharistiji te nasljeduju Božju ljubav koja se dariva u služenju i poniznosti, prenijela je Požeška biskupija.

Ljetovanje za 40-ak redovitih korisnika Pučke kuhinje na zagrebačkom Svetom Duhu počelo je 28. kolovoza na otoku Cresu. Korisnici će tjedan dana boraviti u franjevačkom samostanu gdje se inače održavaju ljetni kampovi za mlade. „Želimo u ovom vremenu u kojemu živimo vlastitim primjerom pokazati da je moguće živjeti evanđeoske vrijednosti, da je moguće ponuditi nešto autentično ljudima koji su na periferiji društva, a onda nerijetko i daleko od naših srdaca“, poručio je za Hrvatski katolički radio voditelj Pučke kuhinje fra Vladimir Vidović. Uz njega s korisnicima su i koordinator volontera fra Vilček Novački, dvije volonterke kuharice te trojica bogoslova.

Caritas Šibenske biskupije na svojemu području priskrbio je pomoć za 33 obitelji i to zahvaljujući sredstvima iz nacionalnog humanitarnog programa Hrvatskog Caritasa „Za 1000 radosti“ koji se ove godine vodi pod sloganom „Na strani dobra“, izvijestio je Hrvatski Caritas. Obiteljima i pojedincima pružena je financijska pomoć radi podmirenja režijskih troškova, troškova stanarine i liječenja, kao i podmirenja troškova vrtića i školskih izleta za djecu. U lakšem prevladavanju svakodnevnih životnih teškoća obiteljima na području biskupije pomoglo se nabavkom hrane, higijenskih potrepština i prijeko potrebnih lijekova, a pomoć za osobne potrebe i izradu dokumenata, kao i nostrifikaciju diplome osobi izbjegloj iz Ukrajine u svrhu zapošljavanja, primilo je 11 obitelji. Caritas Šibenske biskupije utemeljen je 1990. godine. Tijekom Domovinskog rata bio je jedna od glavnih poluga pomoći prognanicima i izbjeglicama. U poratnom razdoblju Caritas se angažirao na obnovi ratom poharanog područja te je pomogao u obnovi više od stotinu porušenih domova. Danas Caritas Šibenske biskupije vodi nekoliko ustanova i provodi programe kojima pridonosi pomoći najugroženijim obiteljima i pojedincima u zajednici. Od ustanova se ističe Caritasova Pučka kuhinja s dnevnim kapacitetom od 200 obroka. U Šibeniku djeluje i Centar za beskućnike, zajednički projekt Caritasa Šibenske biskupije i Grada Šibenika, kapaciteta 16 ležajeva te Prihvatilište za žene i djecu – žrtve obiteljskog nasilja, kapaciteta 10 ležajeva.

U nakladi Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja objavljena je knjiga „Franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja 1735. – 2023. Životopisi i službe“ koju potpisuje fra Frane Doljanin. Ovo djelo predstavlja pokušaj prikupljanja mnogih podataka na jednom mjestu, posebno onih do sada nepoznatih za pojedine franjevce. Cilj je bio ponuditi smjernice onima koji žele saznati više gdje mogu tražiti detaljnije informacije. Svi franjevci navedeni u knjizi svojim su djelovanjem obuhvatili širok spektar područja – duhovnog, prosvjetnog, kulturnog, karitativnog i materijalnog, nastojeći tako širiti vjeru u Isusa Krista te se istovremeno boriti za očuvanje hrvatske nacionalne svijesti.

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga
29 kolovoza 2024, 13:56