Traži

Bazilika Svete Marije Velike Bazilika Svete Marije Velike 

O svetkovini posvete bazilike Svete Marije Velike

Rimska biskupija danas slavi svetkovinu posvete bazilike Svete Marije Velike, ujedno spomen na „čudo snijega“ usred ljeta

U noći između 4. i 5. kolovoza 358. godine, Djevica se ukazala u snu patricijskom plemiću po imenu Giovanni i zamolila ga da sagradi crkvu na mjestu gdje će pronaći svježi snijeg. I doista, sutradan se na rimskom brdu Esquilino dogodilo čudo i bijeli snježni pokrivač prekrio je prostor na kojem se danas nalazi bazilika Santa Maria Maggiore/Svete Marije Velike, najstarije marijansko svetište na Zapadu. Sedamnaest stoljeća kasnije, papa Franjo izražava svoju duboku povezanost s Liberijskom bazilikom, odlazeći onamo meditirati prije i poslije svakog apostolskog putovanja; štoviše, želeći učiniti ju svojim posljednjim počivalištem.

Otac Étienne Richer, predsjednik Francuskog društva za marijanske studije, prati povijesno i duhovno podrijetlo svetkovine Gospe Snježne, povezane s bazilikom Santa Maria Maggiore, i poseban izraz pučke pobožnosti u Rimu. „Povjesničari navode legendarnu priču/legendu prenesenu iz rukopisa iz 13. stoljeća, prema kojoj je Djevica Marija zamolila rimskog patricija da sagradi hram na mjestu koje bi sutradan zatekao prekriveno snijegom. Rimski patricij otišao je to ispričati papi Liberiju, koji je primio isto ukazanje i istu objavu.

Tako je Papa naredio opću procesiju“ – kaže Richer – „i ravno pred očima gomile, snijeg je, šireći se i dijeleći se u duge redove, sam ocrtao plan i proporcije građevine na tlu. Nema arheoloških dokaza o izgradnji mjesta u ovom razdoblju. Međutim, gradnju je financirao vidioc, patricij Ivan. Druga verzija legende govori o jelenu koji se misteriozno pojavio na mjestu, ocrtavajući svojim rogovima tlocrt bogomolje“, zaključuje otac.

„Najstariji martirologij na latinskom jeziku, onaj jeronimski, navodi 5. kolovoza kao obljetnicu posvete rimske bazilike na Esquilinou, dan nakon definiranja dogme božanskog majčinstva, Djevice Marije Bogorodice, priznate na Koncilu u Efezu 431. Papa Siksto III., Petrov nasljednik od 432. do 441., posvetio je Djevici Mariji crkvu koja će kasnije biti poznata kao Santa Maria Maggiore, vjerojatno prva na Zapadu posvećena Djevici Mariji, a samim time i majka svih crkava posvećenih Majci Božjoj.

„Legenda se još uvijek obilježava svake godine 5. kolovoza u današnjoj bazilici Santa Maria Maggiore, gdje slap bijelih latica pada sa stropa lađe tijekom jutarnje mise ili molitve Večernje. Pučka pobožnost, kao i liturgija, nije bestjelesna, već također prolazi kroz geste i izraze koji izražavaju sinovski odnos s njom koja se štuje kao majka Crkve i majka svih ljudi“, zaključuje mons. Richer.

(Vatican News - da; mm; jk) 

05 kolovoza 2024, 21:37