Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
U povodu svečanog unosa moći sv. Šarbela u križevačku grkokatoličku katedralu Presvete Trojice, 22. rujna arhijerejsku božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga služio je prešovski nadbiskup i metropolit Grkokatoličke Crkve u Slovačkoj Jona Maxim.
Križevačkoj eparhiji moći pustinjaka i isposnika sv. Šarbela darovala je libanonska Maronitska Crkva. Govoreći o sv. Šarbelu, vladika Milan Stipić je naglasio da je sv. Šarbel pripadao Istočnoj Katoličkoj Crkvi u Libanonu – Maronitskoj, koja je ime dobila po crkvenom ocu i biskupu 4. st., utemeljitelju te Crkve, sv. Maronu.
„Stoga nam je drago da će čestica njegova tijela počivati ovdje u jedinoj katedrali u Hrvatskoj koja je istočnoga (grkokatoličkog) obreda“, rekao je vladika Milan. „Što nas privlači da dolazimo iz daleka kako bismo se pomolili ispred male čestice tijela ovoga sveca? Privlači nas, braćo i sestre, uvijek uskrsli Krist koji djeluje preko svojih svetih“, naglasio je.
Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša blagoslovio je 22. rujna obnovljenu župnu crkvu sv. Franje Ksaverskoga u Vugrovcu koja je bila teško oštećena u zagrebačkom potresu.
U samostanskoj kapeli Družbe sestara franjevki od Bezgrješne na Pantovčaku u Zagrebu proslavljena je 21. rujna obljetnica preminuća službenice Božje majke Klare Žižić, utemeljiteljice Družbe.
Predvoditelj misnoga slavlja zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša istaknuo je krjepostan život majke Klare Žižić, dodavši: „Svjedočila je u teškim vremenima turskih osvajanja i, usprkos brojnim opasnostima, i po cijenu života ostala je s narodom prenoseći vjeru. Njezine osobite krjeposti bile su samozatajnost, briga za siromašne i život u pokori. Isus je blaženstvo siromašnih u duhu stavio na prvo mjesto jer je to prva stepenica dostupna svakoj duši koja želi nasljedovati Isusa“.
Dan preminuća majke Klare 21. rujna proslavljen je i u Šibeniku gdje je matična kuća Družbe. Misu je u crkvi sv. Lovre predvodio generalni vikar Šibenske biskupije mons. Marinko Mlakić.
„Majka Klara, rođena i odrasla kao Mara Žižić u Promini, Isusa je od malena upoznala po svojim pobožnim roditeljima i zauzetim franjevcima dušobrižnicima. Matej je svoje svjedočanstvo ostavio zapisano u svom Evanđelju, kojim se hrani cijela Crkva. Majka Klara ostavila ga je u naslijeđe svojim duhovnim kćerima sestrama Družbe, koje neumorno nastavljaju njezino djelo“, istaknuo je mons. Mlakić.
U sklopu vjersko-kulturne manifestacije „Dani službenice Božje Marice Stanković“ misu zadušnicu za tu Božju ugodnicu predvodio je 21. rujna u crkvi svetih Vida i Jurja u Madžarevu vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj Jure Bogdan, izvijestio je Ured za pastoral u medijima Varaždinske biskupije. „Marica Stanković je bila osoba koja je u središte svojega razmišljanja, života i djelovanja stavila Isusa Krista. Ona je u vjeri susrela Isusa kao spasitelja i otkupitelja“. Nastavio je kako je svoju dušu krijepila sakramentima, riječju Božjom te je tako ohrabrena ustajala u obranu vjere, Crkve, a između ostalog i u obranu bl. Alojzija Stepinca.
Deseta obljetnica dolaska moći sv. Šimuna Bogoprimca iz svetišta sv. Šime u Zadru svečano je proslavljena 21. rujna u grkokatoličkoj župnoj crkvi Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom. Svečanu arhijerejsku liturgiju služio je vladika Stipić zajedno sa zadarskim nadbiskupom Milanom Zgrablićem te više grkokatoličkih i rimokatoličkih svećenika i đakona. U homiliji je nadbiskup Zgrablić istaknuo kako Šimun u svojoj starosti i čekanju nije zatvoren u prošlost, već je otvoren budućnosti. Nije umoran od života i čekanja, razočaran nad prošlošću, ispunjen neizvjesnošću. Šimun je otvoren za novo, sposoban je gledati u budućnost. Šimun grli dijete koje simbolizira novo koje uvijek Bog donosi i daruje čovjeku.
Zagrebački nadbiskup primio je 20. rujna generalnog ministra franjevaca trećoredaca fra Amanda Trujilla Cana, TOR, prigodom redovne kanonske vizitacije Hrvatskoj provinciji franjevaca trećoredaca glagoljaša.
U četvrtak 19. rujna u Biskupskome ordinarijatu u Varaždinu biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine, pod predsjedanjem zagrebačkoga nadbiskupa metropolita, održali su 61. sjednicu kojoj su nazočili rektori i odgojitelji Bogoslovnog i Međubiskupijskog sjemeništa. Biskup Bože Radoš je u izrazu dobrodošlice nadbiskupu i ostalim sudionicima susreta rekao da mu je drago što je središnja tema sjednice vezana uz Bogosloviju i Sjemenište, jedno od gorućih pitanja života ne samo Zagrebačke crkvene pokrajine, nego Crkve u našemu narodu i u Europi. Iznimno je vrijedan svaki napor u traženju novih putova na području pastorala zvanja te osobito molitva. Nadbiskup Kutleša podsjetio je na važnost brige biskupā za duhovnu i cjelovitu formaciju kandidata za svećeništvo, kao i raspravu o njoj, nastojeći uvijek iznova otkrivati što se može više i bolje učiniti u pojedinim biskupijama i u Metropoliji. Dragocjeno je, u zajedništvu biskupa i odgovornih za odgoj, razmijeniti iskustva, razmišljanja, prijedloge, radi što plodonosnijega donošenja odluka za budućnost.
Proslava dana Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije, koji ove godine slavi 53. obljetnicu postojanja, održana je 19. rujna u prostorijama ustanove. Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Zdenko Križić posebnu je zahvalnost iskazao svim djelatnicima i volonterima splitskoga Caritasa te rekao da bez Caritasa nema Crkve i da on stoji u njezinu središtu. Ravnatelj Hrvatskog Caritasa fra Tomislav Glavnik predstavio je koliko je Caritas važno i utjecajno tijelo u hrvatskome društvu. Nakon mise nadbiskup je blagoslovio nove prostore, a potom zajedno s ravnateljem Glavnikom korisnicima pučkog blagovališta dijelio obroke. Caritas Splitsko-makarske nadbiskupije kroz brojne programe skrbi za oko 2200 korisnika, a u svome blagovalištu svakodnevno podijeli oko 150 toplih obroka. Osim splitskog blagovališta, u ožujku 2023. godine otvoreno je i blagovalište u Omišu u kojem se dnevno podijeli oko 40 obroka, prenijela je IKA.
