Može li turizam uskladiti ekologiju i ekonomiju?
Marito Mihovil Letica
Početkom kolovoza govorio sam o povezanosti turizma i hodočašća te o turizmu u stajalištima službene Crkve, a danas ćemo potražiti odgovor na pitanje: Može li turizam uskladiti ekonomiju i ekologiju?
O povezanosti ekonomije i ekologije – premda se dotični pojmovi, što je razumljivo, u Bibliji izrijekom ne spominju – napisane su rečenice na početku “Knjige Postanka”: “Jahve, Bog, uzme čovjeka i postavi ga u edenski vrt da ga obrađuje i čuva” (Post 2,15). To se nalazi u drugome izvještaju o stvaranju, jahvističkome, slikovitom i antropomorfnom, gdje je riječ o Raju zemaljskom. U tome vrtu koji je čovjeku dan i zadan da ga obrađuje možemo na simboličkoj razini nazrijeti današnju djelatnost ekonomiju, a to da vrt treba čuvati upućuje nas na odgovornost za prirodu i s time povezanu modernu znanost ekologiju.
Kada je riječ o turizmu, valja reći da se njegova vrijednost nalazi izvan i iznad ekonomije, a u tome se smislu poželjno osvrnuti na riječi pape Ivana Pavla II., izrečene na sastanku u sjedištu Svjetske turističke organizacije u Madridu 2. studenoga 1982.: “Turizam nije samo običan i trenutačni čin ekonomske potrošnje; on je vrijednost sam po sebi.” Jasno je da Karol Wojtyła – doktor filozofije i sveučilišni profesor čije je područje ponajprije etika i filozofska antropologija – riječ “vrijednost” razumijeva u širemu i slojevitijemu smislu od redukcionističkoga shvaćanja tog pojma, svedenog na isključivo ekonomski aspekt. Uz ekonomsku poznajemo i druge vrijednosti: moralnu, životnu, estetsku… Stalno treba imati na umu da turizam nosi i vrijednosti izvan i iznad ekonomske dobiti.
Važnost turizma često ističe i sadašnji papa Franjo. Tiskovni ured Svete Stolice dana 11. rujna 2021. objavio je poruku koju je kardinal Peter Kodwo Appiah Turkson, prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja, uputio povodom Svjetskoga dana turizma, koji se svake godine obilježava 27. rujna. Godine 2021. tema poruke glasila je “Turizam za uključivi rast. Osoba onkraj statistike”. Tom je prigodom kardinal Turkson istaknuo da je papa Franjo tijekom pontifikata često pozivao vjernike katolike, ali i ostale, sve ljude dobre volje, da “nadiđu” usmjerenost na ekonomske podatke kako bi “susreli osobu u teškoćama; vježbali se u kreativnosti koja nam omogućuje pronalaženje izlaza kad se nađemo u slijepoj ulici; dozivali u pamet ljudsko dostojanstvo pred krutošću birokracije” i “promicali društvenu i ekonomsku dobrobit cijeloga čovječanstva, nudeći svakoj osobi mogućnost da slijedi vlastiti razvoj”. Papa Franjo zauzima se za turizam koji omogućuje susret među različitim ljudima iz udaljenih krajeva svijeta, gdje se divljenje kulturnim znamenitostima i prirodnim ljepotama može otvoriti načinima života koji poštuju druge ljude i planet u cjelini.
U tome su od najveće važnosti dijaloški plodonosni odnosi između kulture i politike, politike i ekonomije, ekonomije i ekologije, ekologije i sociologije. Jedino je tako moguće pomiriti i harmonizirati često suprotstavljene zahtjeve i ekonomije i ekologije: turizma, koji nastoji nadmašiti rekorde u zaradi, i okoliša, kako prirodnog tako i kulturnog, koji naravno teži održivosti i opstanku.
