Sveti papa Ivan XXIII.
Marito Mihovil Letica
Danas ćemo se prisjetiti svetoga pape Ivana XXIII., čiji spomendan u okrilju Katoličke Crkve obilježavamo 11. listopada. Toga je nadnevka godine 1962. svečano otvoren Drugi vatikanski sabor. Događaj je prenosila Eurovizija te je bio dostupan očima cijeloga svijeta. Ivan XXIII. tada je uz ostalo rekao: “Draga moja djeco, čujem vaše glasove. [...] Govorim vam kao brat koji je po volji našega Gospodina, postao otac.”
Ivan XXIII. izabran je za papu 28. listopada 1958. te je uzeo geslo “Oboedientia et pax” (“Posluh i mir”). Nedugo potom, 25. siječnja 1959., objavljuje odluku o sazivanju Drugoga vatikanskog koncila, što je prisutne kardinale nemalo iznenadilo, a neke i osupnulo. Papa je namjeravao iznutra obnoviti Crkvu, osuvremeniti je u odnosu na svijet, osposobiti za dijalog sa svim ljudima. Isticao je da Katolička Crkva treba ponajprije težiti jedinstvu s drugim kršćanskim crkvama, ali također i s pripadnicima nekršćanskih religija i ateistima. Ivan XXIII. stoga uvodi krilaticu “aggiornamento”, što doslovno znači ‘podanašnjenje’ odnosno posadašnjenje Crkve u svijetu. Papa je biskupima rekao: “Crkva nije muzej koji treba čuvati, nego vrt koji treba obrađivati. [...] Otresimo prašinu koja se nakupila na prijestolju svetoga Petra.” Svim kršćanskim vjernicima dao je Ivan XXIII. izvanredno jednostavan i djelotvoran ekumenski naputak: “Tražimo ono što nas povezuje, a ne ono što nas razdvaja!”
U skladu s izabranim papinskim geslom “Posluh i mir” bitno je doprinio sprječavanju rata između Istoka i Zapada. U kolovozu 1961. nastala je međunarodna kriza zbog gradnje Berlinskoga zida. Papa Ivan XXIII. iskazao je zabrinutost i upitao kako je moguće da su zbog jednoga grada i jednoga zida Europa i svijet dovedeni pred ozbiljnu opasnost od izbijanja novoga velikog rata. Sovjetski predsjednik Nikita Hruščov, premda je rat želio izbjeći, nije napuštao ratnu retoriku. Tada se događa nešto do tada nezapamćeno: Ivan XXIII. putem Vatikanskoga radija obraća se i Sovjetima i zapadnim silama, apelirajući da očuvaju mir. Nikita Hruščov reagira tako da u novinama “Pravda” odobrava i hvali Papin apel. Nakon šest tjedana, na opće iznenađenje svijeta, Hruščov šalje Papi brzojav s čestitkom u povodu njegova 80. rođendana.
Nekoliko mjeseci nakon toga, u drugoj polovici listopada, ponovno je izbila međunarodna kriza, koja je prijetila Trećim svjetskim ratom i pogubnim nuklearnim sukobom. Ti su događaji u povijesti zabilježeni kao “kubanska kriza”. Ivan XXIII. putem Vatikanskoga radija 25. listopada 1962. upućuje apel na francuskome jeziku, apel kojim u ime cijeloga svijeta i svega čovječanstva poziva na mir.
Upravo je to mirotvorno djelovanje Ivana XXIII. potrebno istaknuti danas kada bjesne ratni sukobi na istoku Europe i na Bliskome istoku.
I naposljetku valja reći da je papa Ivan XXIII. rođen kao Angelo Giuseppe Roncalli 25. studenoga 1881. u mjestu Sotto il Monte kraj Bergama, a preminuo je 3. lipnja 1963. u Rimu. Beatificirao ga je 3. rujna 2000. sveti papa Ivan Pavao II., a Ivana XXIII. – koji je poznat i kao Papa Dobri – svetim je proglasio papa Franjo prije više od deset godina, 27. travnja 2014.
