Jubilarna godina 2025.
Marito Mihovil Letica.
Papa je Franjo na Badnjak otvorio Jubilarnu godinu 2025. simboličnim otvaranjem Svetih vrata bazilike svetoga Petra u Vatikanu, nakon čega je, na blagdan svetoga Stjepana, napravio povijesni čin otvorivši vrata na crkvi u sklopu zatvora Rebbibia na periferiji Rima. Govoreći pred mnoštvom zatvorenika, čuvara i drugoga osoblja, Papa je istaknuo da nada ne razočarava. U 5. poglavlju “Poslanice Rimljanima” čitamo riječi apostola Pavla: “Mi se dičimo i u nevoljama jer znamo: nevolja rađa postojanošću, postojanost prokušanošću, prokušanost nadom. Nada pak ne postiđuje.” (Rim 5,4-5). Upravo je taj novozavjetni citat izabran za naslov Bule proglašenja Redovnog jubileja godine 2025.: “Spes non confundit” ili “Nada ne razočarava”. Bula “Spes non confundit” Svetoga Oca Franje objelodanjena je na svetkovinu Uzašašća, 9. svibnja 2024.
Potrebno je napomenuti da je tradiciju jubileja bio vratio papa Bonifacije VIII., koji je prvu takvu godinu proglasio 1300-te, omogućivši vjernicima dobivanje potpunoga oprosta, odnosno oprosta od vremenitih kazni za grijehe.
Podsjetit ćemo se na Isusove riječi iz 18. poglavlja “Evanđelja po Mateju”: “Tada pristupi k njemu Petar i reče: ‘Gospodine, koliko puta da oprostim bratu svomu ako se ogriješi o mene? Do sedam puta?’ Kaže mu Isus: ‘Ne kažem ti do sedam puta, nego do sedamdeset puta sedam’” (Mt 18,21-22).
Broj sedam nosi snažnu simboliku, bilijsku i izvanbiblijsku. U Bibliji se javlja na mnogo mjesta: svijećnjak sa sedam krakova, sedam duhova koji se odmaraju na Jišajevu stablu itd. Broj sedam pojavljuje se u Starome zavjetu sedamdeset i sedam puta. Tako u “Knjizi Postanka”, u svećeničkome izvještaju o stvaranju, čitamo da je Bog stvarao svijet šest dana, a sedmi dan bijaše dan počinka. Taj odmor sedmoga dana označuje savez između Boga i čovjeka. U Novome zavjetu nalazimo sedam Kristovih izreka “Ja jesam”. Sedam također u sebi sadržava sveukupnost moralnoga života: kada se zbroje tri teologalne ili bogoslovne krjeposti: vjera, ufanje (nada) i ljubav, i četiri stožerne krjeposti: razboritost, pravednost, jakost i umjerenost. S druge je strane, i nipošto slučajno, sedam glavnih ili smrtnih grijeha.
Sedam puta sedam godina daje četrdeset i devet, a pedeseta je jubilejska godina. Starozavjetnim je Židovima počinjala na Dan pomirenja, desetoga dana sedmoga mjeseca, a oglašavala se puhanjem u ovnujski rog, koji se nazivao “jūbāl” ili “jōbēl” – odakle i dolazi internacionalizirana hebrejska riječ “jubilej”. Jubilejskom se godinom posebno nastojalo pokazati Božje milosrđe i opraštanje.
Jubilarne godine u Crkvi dolaze svakih dvadeset i pet godina, što je polovina od pedeset. Možemo reći da su promjene u društvu, ali i u prirodi, dinamičnije nego u starozavjetnome Izraelu – kao da se vrijeme ubrzalo. Stoga je razložno držati da jubilejske godine u eshatološki usmjerenome hodu kroz povijest dospijevaju dvostruko ili čak višestruko brže.
Razmišljanje pape Franje o Jubileju 2025. objavio je 18. prosinca 2024. talijanski dnevni list “Il Messaggero”, gdje čitamo da “u mesijanskom programu Jubilej obuhvaća sve oblike ugnjetavanja ljudskoga života te tako postaje prigoda milosti za oslobođenje onih koji se nalaze u tamnici grijeha, rezignacije i očaja, za ozdravljenje od svake unutarnje sljepoće koja sprječava susret s Bogom i pogled na bližnjega, kako bi se ponovno pobudila radost susreta s Gospodinom i kako bismo tako nastavili ići putem života u znaku nade”.
