Papa Franjo: Molitva je čežnja za susretom između 'ja' i 'Ti'

Bog je prijatelj, saveznik, zaručnik. Od Boga možemo tražiti sve, možemo mu reći sve; u molitvi možemo s Njim uspostaviti odnos povjerenja – istaknuo je papa Franjo na općoj audijenciji koja je, u skladu s posebnim mjerama određenima zbog pandemije koronavirusa, i danas održana u biblioteci Apostolske palače. U katehezi je govorio o molitvi, nastavljajući niz koji je započeo prošloga tjedna.

Molitva pripada svima; ljudima svih religija, a vjerojatno i onima koji ne ispovijedaju nijednu – rekao je Papa. Molitva se rađa u tajnosti nas samih, u našoj nutrini, izvire iz srca (usp. Katekizam Katoličke Crkve, 2562-2563) koje obuhvaća naše osjećaje, razum i tijelo. Stoga, cijeli čovjek moli ako moli njegovo srce – napomenuo je Papa.

Molitva je zanos, zaziv koji ide dalje od nas samih; ona je nešto što se rađa u dubini naše osobe i širi se, jer osjeća čežnju za susretom. To moramo istaknuti: osjeća čežnju za susretom, čežnju koja je više od potrebe; ona je put, čežnja za susretom. Molitva je glas jednoga 'ja' koje tumara, koje ide naprijed naslijepo, tražeći jedno 'ti' – napomenuo je Papa te istaknuo – Susret između 'ja' i 'ti' ne može se ostvariti s računarima; to je ljudski susret te se ide naprijed tapkajući, mnogo puta, kako bi se pronašao 'ti' kojega traži moj 'ja'.

Molitva kršćanina izvire iz objave; 'Ti' nije ostao obavijen otajstvom, nego je ušao u odnos s nama. Kršćanstvo je religija koja stalno slavi Božju 'objavu', odnosno njegovu epifaniju. Bog ne ostaje skriven nego nudi ljudima svoje prijateljstvo. Svoju slavu očituje u siromaštvu u Betlehemu, preko tri mudraca, u krštenju na Jordanu, u čudu u Kani. Isus je taj koji nam je objavio Boga – istaknuo je Papa te dodao da molitva znači ući u odnos s Bogom nježnoga lica.

To je prvo obilježje kršćanske molitve. Ljudi su uvijek bili naučeni približavati se Bogu pomalo uplašeni, prestrašeni tim očaravajućim i strašnim otajstvom; navikli su se častiti ga ponašajući se služinski, kao podanik koji ne želi uskratiti poštovanje svojem gospodaru; kršćani se pak Njemu obraćaju usuđujući se nazivati ga 'Ocem'; štoviše, Isus rabi riječ 'tata' – napomenuo je Papa.

Kršćanstvo je iz odnosa s Bogom izbacilo svako „feudalno“ obilježje. U baštini naše vjere ne postoje riječi kao što su podaništvo, ropstvo ili podčinjenost, nego savez, prijateljstvo, obećanje, zajedništvo, blizina – istaknuo je Papa. Obraćajući se svojim učenicima Isus im kaže: „Više vas ne zovem slugama jer sluga ne zna što radi njegov gospodar; vas sam nazvao prijateljima jer vam priopćih sve što sam čuo od Oca svoga. Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas i postavih vas da idete i rod donosite i rod vaš da ostane te vam Otac dadne što ga god zaištete u moje ime“ (Iv 15, 15-16).

Bog je prijatelj, saveznik, zaručnik – nastavio je Papa. U molitvi se s Njim može uspostaviti odnos povjerenja. Doista, u molitvi „Oče naš“ Isus nas je naučio da mu uputimo niz zahtjeva. Od Boga možemo tražiti sve; – istaknuo je – možemo sve objasniti, sve ispričati. Nije važno ako se u odnosu s Bogom osjećamo krivima: nismo dobri prijatelji, nismo zahvalna djeca, nismo vjerni supružnici. On nas i dalje voli.

Bog je vjerni saveznik; ako ljudi prestanu ljubiti, On nastavlja voljeti, iako ga ljubav vodi na Kalvariju. Bog je uvijek blizu vrata našega srca i čeka da mu ih otvorimo. Katkada kuca, ali to čini strpljivo, čeka. Božje strpljenje s nama, strpljenje je oca, onoga koji nas jako voli. Rekao bih, to je strpljenje oca i majke zajedno – istaknuo je Papa te dodao – Bog je uvijek blizu našega srca, i kada kuca to čini nježno i s mnogo ljubavi.

Na kraju je Sveti Otac potaknuo vjernike da se saberu u molitvi u milosrdnom Božjem zagrljaju, te da ponavljaju Bogu: je li moguće da Ti poznaješ samo ljubav? On ne poznaje mržnju. Njega mrze, ali on ne poznaje mržnju. Poznaje samo ljubav. To je Bog kojemu se molimo. To je užarena jezgra svake kršćanske molitve. Bog ljubavi, naš Otac koji nas čeka i prati – rekao je na kraju papa Franjo.

Upućujući nakon kateheze pozdrave na više jezika, Papa je spomenuo današnji liturgijski spomen Gospe Fatimske te podsjetio na njezina ukazanja i njezinu poruku upućenu svijetu, kao i na atentat na svetoga Ivana Pavla II. koji je u tomu što je preživio vidio majčinsko posredovanje Djevice Marije. Molimo Boga, po Gospinu zagovoru, mir za svijet, završetak pandemije, duh pokajanja i naše obraćenje – potaknuo je papa Franjo.

(Vatican News - aa)