Papa: Potrebna nam je terapija i za društveno-gospodarske viruse
Amedeo Lomonaco; Ariana Anić - Vatikan
Pandemija je jasno pokazala nejednakosti u svijetu, očitujući, još jasnije, nepravde koje je čovjek potaknuo. „Normalnost“ prije pandemije bila je „bolesna“, stoga se ne smijemo vratiti na tu normalnost – istaknuo je papa Franjo u katehezi na općoj audijenciji održanoj u Dvorištu svetoga Damaza u Vatikanu. Osvrćući se na sadašnje stanje svijetu, napomenuo je da maleni virus i dalje uzrokuje duboke rane i otkriva naše tjelesne, društvene i duhovne slabosti.
Razotkrio je veliku nejednakost koja vlada u svijetu: nejednakost u mogućnostima, u dobrima, u pristupu zdravstvenoj zaštiti, tehnologiji, obrazovanju – rekao je Papa te istaknuo – milijuni djece ne mogu ići u školu! Te nepravde nisu naravne, a ni neizbježne. Ljudsko su djelo, proizlaze iz modela razvoja koji je odvojen od velikih vrijednosti – primijetio je te posebno istaknuo rasipanje hrane koja preostane. Tom bi se bačenom hranom moglo nahraniti sve ljude. Zbog toga su mnogi izgubili nadu te su nesigurnost i tjeskoba sve veće – napomenuo je Papa.
Ne smijemo dopustiti da nas pobijedi egoizam, snažna želja za posjedovanjem. Iz krize se ne može izići „mehanički“ – primijetio je te istaknuo – umjetna je inteligencija važna, ali ni najsofisticiranija sredstva neće moći učiniti jednu stvar - neće moći poticati nježnost, koja je znak Isusove prisutnosti. Kriza, ne samo zdravstvena, i njezine posljedice, zahtijevaju cjelovitu skrb, sposobnu djelotvorno iskorijeniti koronavirus i različita zla koja pogađaju svijet. Sveti je Otac posebno istaknuo da sadašnji gospodarski model ne može, na temelju nepravednoga razvoja, pomoći narodima osloboditi se pandemije.
Zbog toga, kako bismo izišli iz pandemije, trebamo pronaći lijek, ne samo za koronavirus – koji je važan! – nego i za velike ljudske i društveno-gospodarske viruse. Ne smijemo ih skrivati, prekriti ih slojem boje da se ne bi vidjeli – primijetio je papa Franjo. Sigurno ne možemo očekivati da će gospodarski model koji je u temelju nepravednoga i neodrživoga razvoja riješiti naše probleme. Nije to učinio i neće to učiniti, jer ne može, iako neki lažni proroci i dalje obećavaju niz rezultata koji nikako ne stižu.
Oduprijeti se virusima, također onima društveno-gospodarskim, prema Papinim riječima znači poštovati različitost, uzimati u obzir sve ljude, posebno posljednje, kako bi ojačalo zajedništvo. Trebamo hitno početi raditi kako bismo ustanovili dobre politike, zacrtali sustave društvene organizacije u kojoj se nagrađuje sudjelovanje, briga i velikodušnost, a ne ravnodušje, iskorištavanje i posebni interesi. Moramo ići naprijed potičući nježnost. Solidarno i pravedno društvo zdravije je društvo. Participativno društvo – u kojemu se 'posljednji' uzimaju u obzir kao i 'prvi' – jača zajedništvo. Društvo u kojemu se poštuje različitost mnogo je otpornije na bilo koju vrstu virusa – istaknuo je Papa.
Nakon dostojanstva, solidarnosti i supsidijarnosti, o kojima je govorio na prošlim općim audijencijama, Papa je upozorio na još jedan nezaobilazni put za promicanje ljudskoga dostojanstva, a to je put općega dobra. Pritom je dodao da ne treba smatrati zaključenim put zacrtan nizom kateheza o pandemiji. Izrazio je nadu u nastavak zajedničkoga hoda, upirući pogled prema Isusu koji spašava i ozdravlja svijet.
Poput Isusovih učenika, odredili smo da ćemo slijediti njegove korake posvećujući se siromašnima, ponovno razmatrajući uporabu dobara i vodeći brigu o našem zajedničkom domu. Usred pandemije koja nas muči, uhvatili smo se za načela socijalnoga nauka Crkve, dopuštajući da nas vode vjera, nada i ljubav. Tu smo pronašli valjanu pomoć kako bismo bili djelatnici promjene koji sanjaju velike snove, ne zaustavljaju se na ograničenostima koje dijele i ranjavaju, nego potiču stvaranje novoga i boljeg svijeta – rekao je Papa.
Nakon kateheze Sveti je Otac napomenuo da je danas potpisao apostolsko pismo „Sacrae Scripturae affectus“ (Ljubav prema Svetom pismu), povodom 1600. godišnjice preminuća svetoga Jeronima. Neka primjer toga velikog prezbitera i crkvenog naučitelja, koji je Bibliju stavio u središte svojega života, pobudi u nama obnovljenu ljubav prema Svetom pismu i želju da živimo u osobnom dijalogu s Božjom riječju – rekao je na kraju papa Franjo.
