Papa u poruci za Svjetski dan mira: Novcem za oružje ustanoviti fond za suzbijanje gladi

Kultura skrbi, kao zajednička, solidarna obveza koja se ostvaruje sudjelovanjem kako bi se zaštitili i promicali dostojanstvo i dobro svih ljudi, te spremnost za interes, posvećivanje pozornosti, samilost, pomirenje i ozdravljenje, za međusobno poštovanje i uzajamni prihvat, povlašteni je put u izgradnji mira, kako bi se suzbila kultura ravnodušja, odbacivanja i sukoba, koja je danas često nadmoćna – istaknuo je papa Franjo u poruci, objavljenoj danas, za 54. svjetski dan mira koji će se slaviti 1. siječnja 2021. godine, na svetkovinu svete Marije Bogorodice.

Na osam stranica teksta, pod naslovom „Kultura skrbi kao put mira“, Papa se obraća šefovima državā i vladā, odgovornima u međunarodnim organizacijama, duhovnim vođama i vjernicima raznih religija, te muškarcima i ženama dobre volje, i sve ih ohrabruje da postanu proroci i svjedoci kulture skrbi, kako bi se ispravile brojne društvene nejednakosti. Jer – objasnio je – lađa ljudskoga roda, na kojoj se nitko ne spašava sam, može ploviti na sigurnoj i zajedničkoj ruti samo s kormilom dostojanstva osobe i kompasom temeljnih društvenih načela. 

Papa se osvrnuo na zbivanja iz ove, 2020. godine, obilježene velikom zdravstvenom krizom zbog pandemije bolesti COVID-19, koja je otežala druge međusobno povezane krize, kao što je ona klimatska, prehrambena, gospodarska i migracijska, te prouzročila vrlo veliko trpljenje i nevolje. Pritom je prije svega mislio na one koji su izgubili člana obitelji ili neku dragu osobu, ali i na one koji su ostali bez posla. Posebno se spomenuo liječnikā, medicinskih tehničarā i sestarā, znanstvenih istraživačā, volontera, kapelana i osoblja u bolnicama i zdravstvenim centrima, koji su se žrtvovali, a to i dalje čine, uz velike napore i žrtve, toliko da su neki od njih umrli nastojeći biti uz bolesnike, olakšati im patnju ili spasiti život.

Misleći na njih Sveti je Otac ponovno uputio apel odgovornima u politici i u privatnom sektoru, da primjene odgovarajuće mjere kako bi zajamčili pristup cjepivu protiv bolesti COVID-19 i najosnovnijim tehnologijama potrebnima za pomoć bolesnima, najsiromašnijima i najslabijima. Pandemija i druga zbivanja koja su obilježila 2020. godinu pokazuju nam koliko je važno da brinemo jedni o drugima i o svemu stvorenomu, kako bismo izgradili društvo utemeljeno na bratskim odnosima – istaknuo je Papa.

Temelji su 'kulture skrbi' i ljudskoga poziva da brine o sebi, o drugomu i o stvorenomu – prema Papinim riječima – u Bogu Stvoritelju, prvom uzoru koji valja nasljedovati, zajedno sa sinom Isusom i njegovim sljedbenicima, te u socijalnom nauku Crkve. Načela socijalnoga nauka Crkve svim ljudima dobre volje nude „gramatiku“ skrbi koja obuhvaća promicanje dostojanstva svake ljudske osobe, solidarnost sa siromašnima i slabima, brigu o općem dobru, te očuvanje svega stvorenoga.

Svaka je ljudska osoba – istaknuo je Papa – stvorena za zajednički život u obitelji, u društvu, gdje su svi članovi jednaki u dostojanstvu. To dostojanstvo podrazumijeva prava, ali i dužnosti, kao što je prihvat i pružanje pomoći siromašnima, bolesnima, marginaliziranima, svakom našem bližnjem. Pandemija bolesti COVID-19 pokazala nam je da se nalazimo na istoj lađi, svi slabi i dezorijentirani, ali istodobno važni i potrebni, svi pozvani zajedno veslati, jer nitko se ne može sam spasiti i nijedna izolirana nacionalna država ne može zajamčiti opće dobro vlastitoga naroda – ponovno je istaknuo papa Franjo.

Sveti je Otac stoga potaknuo odgovorne u međunarodnim organizacijama i vladama, onima iz gospodarskoga i svijeta znanosti, društvene komunikacije i odgojnih ustanova, da pred povećanjem nejednakosti unutar nacija i među njima, uzmu u ruku „kompas“ načela socijalnoga nauka Crkve, kako bi procesu globalizacije odredili zajedničku rutu, doista humanu, kako je istaknuto u enciklici Fratelli tutti.

Ohrabrujem sve da preko toga kompasa postanete proroci i svjedoci kulture skrbi, kako biste ispravili brojne društvene nejednakosti. To će biti moguće samo uz snažno i rašireno isticanje ženā, u obitelji i u svim društvenim sredinama, političkim i institucionalnim – napomenuo je Papa te dodao – Taj je kompas koristan i za odnose među nacijama, koje bi trebale biti nadahnute bratstvom, uzajamnim poštovanjem, solidarnošću, i poštovanjem međunarodnoga prava, promičući temeljna ljudska prava i poštujući humanitarno pravo, posebno u ovom razdoblju u kojemu se ratovi i dalje vode bez prestanka.

Pandemija i klimatske promjene pokazali su veliko rasipanje sredstava za oružje, posebno ono nuklearno, koja bi se mogla upotrijebiti za promicanje mira i cjelovitoga ljudskog razvoja, za suzbijanje siromaštva i osiguravanje sanitarnih potreba – upozorio je Papa te podsjetio na prijedlog koji dao u prigodi Svjetskoga dana hrane – Novcem koji se ulaže u oružje i druga vojna sredstva valja ustanoviti 'Svjetski fond' kako bi se potpuno uklonila glad i pridonijelo razvoju siromašnih zemalja.

Stoga je bitan odgojni proces za kulturu skrbi, koji se treba roditi u obitelji, u kojoj se – kako je istaknuo Papa – uči živjeti u odnosu s drugima i u uzajamnom poštovanju, a potom razviti u školi i na sveučilištu, kao i putem društvene komunikacije. Posebno vjerski vođe mogu imati nezamjenjivu ulogu u prijenosu, vjernicima i društvu, vrijednosti solidarnosti, poštovanja različitosti, prihvata i brige o slabijoj braći.

Na kraju poruke papa Franjo je istaknuo da ne može biti mira bez kulture skrbi, zajedničkoga zauzimanja u zaštiti i promicanju dostojanstva i dobra svih ljudi, u zanimanju za drugoga, u samilosti, pomirenju i ozdravljenju, međusobnom poštovanju i uzajamnom prihvatu. Nemojmo popustiti kušnji nezanimanja za druge, posebno za najslabije; nemojmo se naviknuti skretati pogled, nego zauzmimo se konkretno svakoga dana kako bismo oblikovali zajednicu braće koja se međusobno prihvaćaju vodeći brigu jedni o drugima – napisao je papa Franjo.

(Vatican News - aa)