Irak. Papa: Biti blažen ne znači biti katkada heroj nego svjedok svakoga dana
Adriana Masotti; Ariana Anić - Vatikan
Nakon intenzivnoga dana tijekom kojega je posjetio Najaf i Ur kaldejski, papa Franjo se jučer poslijepodne vratio u Bagdad gdje je, u katedrali, predvodio svetu misu s lokalnom zajednicom, po kaldejskom obredu. Tri su ključne riječi u Papinoj propovijedi: mudrost, svjedočanstvo, obećanja. Mudrost je u ovim krajevima njegovana od davnih vremena – primijetio je Papa te dodao – Danas smo u svijetu svjedoci neprihvatljive nejednakosti između onih koji imaju više znanja, te stoga i više mogućnosti, i onih koji ih imaju manje.
Međutim, Papa nije govorio o ljudskoj mudrosti, nego o onoj iz Knjige mudrosti koja preokreće svjetovne kategorije. Za Boga su povlašteni oni posljednji. Taj preokret Isus ostvaruje u evanđelju, najavljujući osam blaženstava koje nam prenosi evanđelist Matej. Preokret je potpun: siromašni, oni koji plaču, progonjeni, oni se nazivaju blaženima. Za svijet su blaženi oni bogati, moćni, slavni! Naprotiv, za Boga nije velik onaj koji ima više, nego tko je siromašan u duhu; ne onaj koga mnoštvo hvali, nego onaj koji je milostiv prema bratu – napomenuo je Papa.
Isusov je prijedlog mudar, jer ljubav, koja je središte blaženstava, iako se u očima svijeta čini slaba, zapravo pobjeđuje. Na križu se pokazala jačom od grijeha, u grobu je pobijedila smrt. To je ista ljubav koja je mučenike učinila pobjednicima u kušnji, a koliko ih je bilo u posljednjem stoljeću, više nego u prethodnima! – istaknuo je Sveti Otac. Ljubav je naša snaga, snaga brojne braće i sestara koji su i ovdje, poradi Isusova imena, trpjeli predrasude i uvrede, zlostavljanja i progone.
Samo ljubav ostaje, ističe apostol Pavao. Živjeti blaženstva – dodao je Papa – znači učiniti vječnim ono što činimo, ali to ne zahtijeva izvanredne geste nego svakodnevno svjedočenje. Da bismo postali blaženima ne trebamo s vremena na vrijeme biti heroji, nego svjedoci svakoga dana. Svjedočanstvo je put prema utjelovljenju Isusove mudrosti. Tako se mijenja svijet; ne snagom ili silom nego blaženstvima – rekao je Papa.
Govoreći o ljubavi, sveti Pavao nas iznenađuje; kaže, naime, da je ona velikodušna. Papa Franjo je to komentirao tumačeći da riječ 'velikodušan' u Bibliji govori o Božjoj strpljivosti te napomenuo da je čovjek kroz povijest više puta iznevjerio savez s Gospodinom; pao je u grijeh, ali Gospodin se nije umorio, svaki je put ostao vjeran, oprostio je i išao ispočetka.
Strpljivost za uvijek ponovni početak glavno je obilježje ljubavi. Ljubav se ne obeshrabruje već ostaje kreativna. Ne predaje se pred zlom. Tko ljubi ne zatvara se u sebe kada stvari krenu loše, nego na zlo odgovora dobrom. Tako čini Božji svjedok; nije pasivan, fatalist, ne živi na milost i nemilost okolnosti, instinkta i trenutka, nego je uvijek pun nade, jer se temelji na ljubavi koja sve opravdava, sve vjeruje, svemu se nada i sve podnosi.
Isus je promijenio povijest poniznom snagom ljubavi – napomenuo je papa Franjo. Ako i mi tako činimo, Bog će ostvariti svoja obećanja. Doista, u svakom blaženstvu, nakon svjedočanstva slijedi obećanje. Božja obećanja jamče radost, kojoj nema premca, i nikada ne razočaravaju. Ali, kako se ostvaruju? – upitao je Papa te istaknuo – Kroz naše slabosti.
Draga sestro, dragi brate, možda gledaš svoje ruke i čine ti se praznima, možda se u tvojem srcu širi nepovjerenje i ne osjećaš da te je život nagradio. Ako je tako, ne boj se; blaženstva su za tebe, za tebe koji si ožalošćen, gladan i žedan pravednosti, progonjen. Gospodin ti obećava da je tvoje ime upisano u njegovu srcu, na nebesima! Ja mu danas zahvaljujem s vama i za vas, jer ovdje, odakle je u davnim vremenima potekla mudrost, u ovim su se vremenima pojavili brojni svjedoci, često zanemareni u vijestima, ali dragocjeni u Božjim očima: svjedoci koji, živeći blaženstva, pomažu Bogu ostvariti njegova obećanja mira – rekao je na kraju papa Franjo.
