Papa na Lezbosu: Zaustavimo taj brodolom civilizacije!
Zaustavimo taj brodolom civilizacije, ne dopustimo da 'mare nostrum' postane 'mare mortuum' – potaknuo je papa Franjo s Lezbosa, otoka simbola migracijske tragedije, humanitarne katastrofe veće od Drugoga svjetskog rata, koji je već posjetio 2016. godine. Danas se Papa, u Centru za prihvat i identifikaciju, ponovno obratio tom ranjenom čovječanstvu, gledajući njihove oči koje su – kako je rekao – pune straha i očekivanja, oči koje su vidjele nasilje i siromaštvo, oči koje je izbrazdalo previše suza.
Odmah na početku govora Papa je istaknuo da su migracije humanitarna kriza koja se tiče sviju, te zazvao solidarnost cijeloga svijeta, jer u odnosu na druge globalne izazove, kao što su pandemija ili klimatske promjene, nešto se pomiče, ali nije tako što se tiče migracija. Ipak, u pitanju su osobe, u pitanju su ljudski životi! – istaknuo je. U pitanju je budućnost sviju, koja će biti mirna jedino ako se integrira. Jedino ako se pomiri s najslabijima, budućnost će biti sretna. Jer, kada se odbijaju siromašni, odbija se mir. Zatvorenost i nacionalizmi – tomu nas uči povijest – dovode do katastrofalnih posljedica.
Papa Franjo stoga traži da se slijede pouke iz povijesti i da se usvoje politike širokog raspona. Neka se ne okreću leđa stvarnosti, neka prestane stalno prebacivanje odgovornosti, neka se pitanje migracija ne prebacuje uvijek na druge, kao da nikoga nije briga i da je to samo suvišan teret koji je netko primoran primiti na sebe! – istaknuo je Papa nastavljajući gledati migrante i njihove oči koje mole da ih se ne zaboravi, a koje, naprotiv, zanemaruje čovječanstvo koje se okreće na drugu stranu.
Ove nedjelje molim Boga da nas probudi iz zaborava prema onima koji trpe, da nas trgne iz individualizma koji isključuje, da probudi srca gluha za potrebe bližnjih. Molim također čovjeka, svakog čovjeka: svladajmo paralizu straha, ravnodušja koje ubija, ciničnu nezainteresiranost koja baršunastim rukavicama osuđuje na smrt one koji su na marginama! Suprotstavimo se u korijenu s prevladavajućim mišljenjem, onim koje se vrti oko vlastitoga ja, oko vlastitih osobnih egoizama, oko vlastitih nacionalnih egoizama koji postaju mjerilo i kriterij svega – upozorio je Papa.
Spomenuvši se svojega prvog posjeta Lezbosu, prije pet godina, kada su ga dopratili ekumenski patrijarh Bartolomej i Hieronimus, nadbiskup Atene i cijele Grčke, Papa je primijetio da se od tada, što se tiče pitanja migracija, malo toga promijenilo. Pritom je zahvalio svima koji se zauzimaju u brizi o migrantima, kao i stanovnicima i vlastima Lezbosa te cijeloj Grčkoj. Međutim, Grčka je, kao i druge zemlje, i dalje pod pritiskom i dok u Europi ima onih koji se i dalje prema tom problemu odnose kao da ih se ne tiče, migranti žive u uvjetima nedostojnima čovjeka – istaknuo je Papa.
To se događa iako bi poštovanje ljudi i ljudskih prava, posebno na kontinentu koji ne propušta promicati ih u svijetu, trebalo biti uvijek zaštićeno, a dostojanstvo svake osobe trebalo bi imati prednost pred svime! Žalosno je čuti da se kao rješenje predlaže iskorištavanje zajedničkih fondova za izgradnju zidova – primijetio je Papa.
Nalazimo se u dobu zidova i bodljikave žice – dodao je – ali i pred strahovima i nesigurnostima, teškoćama i opasnostima, nisu barijere te koje rješavaju stvari i poboljšavaju suživot. Moramo ujediniti snage kako bismo brinuli o drugima, legalno i ne zanemarujući neotklonjivu vrijednost života svakog čovjeka. Danas se, naprotiv, u društvima na ideološki način suprotstavljaju sigurnost i solidarnost, lokalno i univerzalno, tradicija i otvorenost.
Umjesto da u javnom mnijenju potičemo strah od drugoga, trebamo govoriti o izrabljivanju siromašnih, o zaboravljenim i često obilato financiranim ratovima, o gospodarskim sporazumima sklopljenima na koži ljudi, o skrivenim manevrima u svrhu krijumčarenja oružja i širenja trgovine njime.
Papine su riječi usmjerene izravno prema rješenju: valja se suočiti s dalekim uzrocima, ne s jadnim ljudima koji plaćaju posljedice, koje se iskorištava također za političku propagandu – istaknuo je. Stoga, umjesto da se zaustavljaju izvanredne situacije, neka se prevlada 'getoizacija' i podupre prijeko potrebna integracija. Neka se gleda lice djece koja pozivaju savjesti – potaknuo je – ne bježeći žurno od grubih prizora njihovih malenih tijela koja nepomično leže na plažama.
Mediteran, koji je tisućljećima povezivao različite narode i udaljene zemlje, postaje hladno groblje bez nadgrobnih spomenika. Taj veliki vodeni bazen, kolijevka brojnih civilizacija, sada izgleda kao ogledalo smrti. Ne dopustimo da se 'mare nostrum' pretvori u tužno 'mare mortuum', da to mjesto susreta postane pozornica sukoba! Nemojmo dopustiti da se to 'more uspomena' pretvori u 'more zaborava'. Molim vas, zaustavimo taj brodolom civilizacije! – potaknuo je papa Franjo.
Prezirati čovjeka znači vrijeđati Boga, jer je stvoren na njegovu sliku. Vjera nije ravnodušje koje se opravdava čak u ime kršćanskih vrijednosti, nego je suosjećanje i milosrđe, a to nije vjerska ideologija, nego su to konkretni kršćanski korijeni. Posljednje je misli u govoru Papa posvetio svim trudnicama koje su brzo i na putovanju pronašle smrt dok su u utrobi nosile život, te se obratio Majci Božjoj, da nas pouči staviti ljudsku stvarnost ispred ideja i ideologija, te brzim korakom ići u susret onima koji trpe.
(Vatican News - fs - aa)
