Papa grčkim vlastima o bitnim temeljima za obnovljeno čovječanstvo

Sveti Otac ponovio je misao kako je on hodočasnik u ovu zemlju, koja je bogata duhovnošću, kulturom i civilizacijom. Bez Atene i Grčke, primijetio je Papa, Europa i svijet ne bi bili ono što jesu danas. Bili bi manje mudri, manje radosni.

Pogled prema visinama

Iz ovoga su se mjesta proširili obzori čovječanstva. Grčka poziv muškarce i žene svake dobi da usmjere putovanje života prema visinama rekao je Papa, dajući primjer najviše točke grada, na kojoj leži Akropola, koja je izdaleka bila uočljiva generacijama putnika, govoreći im o prisutnosti božanstva. Trebamo usmjeriti pogled prema Bogu, naglasio je Papa, ističući kako nam je potrebna transcendencija kako bismo uistinu bili ljudi. Danas u Zapadu, koji potječe iz ovoga mjesta, postoji zaborav na našu potrebu za nebom, zarobljeni smo u užurbanosti tisuću zemaljskih briga i nezasitnoj pohlepi otuđujućeg konzumerizma. Ipak, mjesta poput ovih pozivaju nas da osjetimo divljenje pred beskonačnim, ljepotu postojanja i radost vjere, rekao je papa Franjo.

Demokracija, politika i opće dobro

U ovom gradu, naš pogled nije samo usmjeren prema visinama, već jedni prema drugima. Na ovo nas podsjeća more koje je oblikovalo poziv ove zemlje, postavljene u srcu Mediterana, da bude most koji povezuje razne narode. Papa se prisjetio i kako je Atena kolijevka demokracije, kazavši kako je ta kolijevka postala domom demokratskih naroda – pritom misleći na Europsku uniju i o snu mira i bratstva.

Međutim sa zabrinutošću primjećujemo kako danas, ne samo u Europi, svjedočimo povlačenju iz demokracije. Demokracija, kazao je Papa, zahtjeva sudjelovanje svih, zbog toga traži trud i strpljenje. Kompleksna je, nasuprot autoritarizmu koji je neosporan i populizmu čiji su laki odgovori naizgled privlačni. Univerzalno sudjelovanje je ključno, ne samo kako bi se postigli zajednički ciljevi, već zato što odgovara onome što mi jesmo – društvena bića, istovremeno jedinstveni i međuovisni.

U isto vrijeme, primijetio je Papa, svjedočimo skepticizmu demokracije koja je uzrokovana udaljenošću institucija, strahom od gubitka identiteta, birokracijom. Rješenje se neće pronaći u opsesivnoj potrazi za popularnošću, žeđu za vidljivošću, u naletu nerealnih obećanja ili privrženosti ideološke kolonizacije, već u dobroj politici, naglasio je Papa, podsjećajući kako je politika praksa i odgovornost građana, umijeće općega dobra. Kako bi se to dobro uistinu podijelilo, naglasio je Papa, mora se dati prioritet slabijim slojevima društva. Potrebna je promjena smjera, rekao je Papa, pozivajući da pomognemo jedni drugima prijeći iz strančarenja u sudjelovanje.

Upravo bi nas to trebalo potaknuti na djelovanje u raznim područjima, kazao je Papa – poput klime, pandemije, zajedničkog tržišta, a iznad svega raširenih oblika siromaštva. Potrebno je to međunarodnoj zajednici i politici kako bi stavili opće dobro iznad privatnih interesa i pretjeranih nacionalističkih zahtjeva, naglasio je Papa.

Klimatske promjene i briga o svemu stvorenom

Još jednu sliku na Mediteranu koju je istaknuo papa Franjo jest ona masline koja spaja brojne zemlje koje okružuju more. Tužno je vidjeti kako, u posljednjih godina, su izgorjela mnoga stoljetna stabla masline zbog požara nerijetko uzrokovanim nepovoljnim vremenskim uvjetima, izazvanim klimatskim promjenama. Nasuprot ranjenom krajoliku ove čudesne zemlje, kazao je Papa, maslinovo stablo može predstavljati odlučnost da se uhvati u koštac s klimatskom krizom i razaranjem koje uzrokuje. Sveti Otac je podsjetio i kako je Noi golubica donijela maslinovu grančicu, znak oporavka i snage za ponovni početak promjenom načina života i obnovom ispravnog odnosa sa Stvoriteljem i svim stvorenim. U tom smislu, istaknuo je Papa, moja je nada da obveze preuzete u borbi protiv klimatskih promjena će se moći potpunije podijeliti i ozbiljnije provesti, a ne da budu samo fasada.

Protagonisti grozne suvremene odiseje

U Svetom Pismu je maslina također povezana s pozivom na zajedništvo, napose s onima koji ne pripadaju vlastitom narodu.

Grčka je doživjela na nekim svojim otocima dolazak većeg broja braće i sestara migranata od broja domaćih stanovnika, što je pojačalo poteškoće koje se još uvijek osjećaju kao posljedica ekonomske krize. No, Europa i dalje odgađa, upozorio je Sveti Otac, europska je zajednica plijen sebičnim oblicima nacionalističkih interesa, umjesto da bude pokretač solidarnosti te se ponekad čini blokiranom i nekoordiniranom. U prošlosti su ideološki sukobi sprječavali izgradnju mostova između istočne i zapadne Europe; danas je pitanje migracija dovelo i do razdora između sjevera i juga, rekao je Papa, ponovivši apel na cjeloviti, zajednički pogled na migracije te da se pozornost posveti onima koji su u najvećoj potrebi, kako bi sukladno s mogućnostima svake države bili prihvaćeni, zaštićeni, promovirani i integrirani u punom poštovanju njihovih ljudskih prava i dostojanstva. Umjesto suvremenog izazova, ovo predstavlja osiguravanje budućnosti obilježena mirnim suživotom sa svima koji su prisiljeni pobjeći u potrazi za novim domom i nadom. Oni, naglasio je Papa, su protagonisti grozne suvremene odiseje.

Solidarnost u patnji

Patnje nas povezuju, rekao je Papa. Svijest da smo svi dio istog krhkog čovječanstva će nam pomoći u izgradnji integriranije i mirnije budućnosti. Pandemija nas je natjerala da ponovno otkrijemo vlastitu slabost i potrebu za drugima.

Usred velikih poteškoća, istaknuo je, došlo je i do značajnog rasta solidarnosti, čemu Katolička Crkva u zemlji rado nastavlja pridonositi, u uvjerenju da predstavlja dobrobit koja se neće izgubiti ni kada se oluja postupno smiri.

Pravo na život

Papa Franjo se također prisjetio Hipokratove zakletve iz antičke Grčke koja se može primijeniti i u naše vrijeme, napose kada je riječ o nerođenima. Pravo na skrb i liječenje, rekao je Sveti Otac, mora se uvijek poštivati, tako da oni najugroženiji, posebice stariji, nikada ne budu odbačeni. Stariji, istaknuo je Papa, su znak mudrosti jednoga naroda.

Život je pravo, a ne smrt. Smrt se treba prihvatiti, a ne vršiti, istaknuo je.

Papa Franjo zaključio je svoj govor ohrabrenjem vlasti da vode Grčku putevima otvorenosti, uključivanja i pravde. Poželio je da Atena nastavlja pozivati da se zagledamo u visine i u druge; da demokracija bude odgovor na autoritarizam; te da briga za druge, siromahe i sve stvoreno nadiđe individualizam i ravnodušnost. Ovo, zaključio je Papa, su bitni temelji za obnovljeno čovječanstvo koje naše vrijeme i naša Europa treba.

(Vatican news - ps)