Sveti Otac: Put uništenja stvara ruševine; samo ljubav može spasiti ljudsku obitelj
Kada se kršćanin navikne gledati na drugu stranu, ne slijediti Evanđelje, polako postaje poganin prerušen u kršćanina. Rat u Ukrajini je na europskom „kućnom pragu“, a to tjera na razmišljanje o divljaštvu ljudske prirode. Misli su to Svetog Oca, koji je u audijenciju primio članove Papinske zaklade Gravissimum Educationis, okupljene u Rimu na međunarodnom kongresu na temu „Odgoj za demokraciju u fragmentiranome svijetu“.
Prije službenoga obraćanja, Papa je podijelio nekoliko misli o ratu u Ukrajini, potaknut pismom Yuriyja Pidlisnyyja, voditelja Povjerenstva za obitelj i laike Grkokatoličke crkve u Ukrajini, predstojnika katedre za političke znanosti Ukrajinskog katoličkog sveučilišta te odgovarnoga za projekt koji je kongresu dao naziv.
Kada govorimo o obrazovanju, misli se na djecu, mlade. Papa je pritom pozvao na razmišljanje o mnogim mladim ruskim vojnicima koji su poslani na frontu, kao i o mladim ukrajinskim vojnicima, stanovnicima, mladima, dječacima i djevojčicama.
Ne postoje pravedni ratovi
Rat ovoga puta nije daleko poput onog u Siriji i Jemenu, već je na „kućnome pragu“. Sveti Otac se spomenuo i djece ozlijeđene u bombardiranju koja su smještena u bolnici Bambino Gesù, upitajući potom kako kršćani proživljavaju rat – vrše li post i pokoru ili pak žive bezbrižno, kao i u vrijeme dalekih ratova.
Rat je uvijek poraz čovječanstva, ponovio je. Mi obrazovani, koji radimo u prosvjeti, poraženi smo ovim ratom, jer smo s druge strane odgovorni. Ne postoje pravedni ratovi, ponovno je naglasio papa Franjo.
Obrazovati za demokraciju
Molitva za mir, podsjetio je potom Papa, mora biti popraćena strpljivim odgojnim zalaganjem, kako bi djeca i mladi razvili snažnu svijest da se sukobi ne rješavaju nasiljem i ugnjetavanjem, već suočavanjem i dijalogom. U tome smislu, u kontekstu rata u Ukrajini, vrijednost obrazovnog pakta još je više istaknuta, jer može postati oruđem za postizanje globalnog općeg dobra te ima za cilj promicanje općeg bratstva u jednoj ljudskoj obitelji, na temelju ljubavi.
Tema međunarodnog kongresa Gravissimum Educationis, naglasio je papa Franjo, bavi se demokracijom iz perspektive obrazovanja. Vrlo je to aktualna tema o kojoj se puno raspravlja, primijetio je, naglašavajući kako takav pristup na poseban način pripada tradiciji Crkve te je jedini sposoban dati dugoročne rezultate.
Iskušenje posjedovanja
Polazeći od prispodobe o vinogradarima ubojicama iz evanđelja dnevne liturgije, papa Franjo je upozorio na „iskušenje posjedovanja“ i štetne posljedice koje to može imati na demokraciju. Kada čovjek zaniječe svoj poziv kao suradnik u Božjem djelu i postavlja se na njegovo mjesto, gubi dostojanstvo sina i postaje neprijateljem svoje braće, kazao je Papa.
Dobra stvorenoga nude se svakome u razmjeru s njegovim potrebama, dodao je, tako da nitko ne gomila suvišno niti nekom drugom nedostaje ono potrebno. Suprotno tome, kada sebično posjedovanje ispuni srca, odnose te političke i društvene strukture, tada je bit demokracije zatrovana.
Protuotrovi totalitarizmu i radikalnom sekularizmu
Dva su izobličena oblika demokracije kojima se može suprotstavljati preobražavajućom moći obrazovanja. Prvi je oblik totalitarizam, u kojem država vrši ideološku represiju, oduzimajući vrijednost temeljnim osobnim i društvenim pravima do mjere da se potiskuje sloboda. Drugi je oblik radikalni sekularizam, sam po sebi ideološki, koji deformira demokratski duh na suptilniji način – uklanjanjem transcendentalne dimenzije zapravo oslabljuje, a potom malo po malo ukida svaku otvorenost za dijalog, objasnio je Sveti Otac. Ako ne postoji konačna istina, napomenuo je, ljudske ideje i uvjerenja se lako mogu iskoristiti u svrhe moći.
Papini prijedlozi
Tri su dakle prijedloga koje je Papa uputio članovima Zaklade, a tiču se mladih. Prije svega, potaknuo je, njegujte u njima „žeđ za demokracijom“, pomažući im da shvate i cijene vrijednost sustava koji se uvijek može usavršavati, ali sposobnog zaštiti sudjelovanje građana, slobodu izbora, djelovanja i izražavanja.
Potom mlade treba poučiti kako je opće dobro povezano s ljubavlju, te da se ne može braniti vojnom silom. Zajednica ili nacija koja se želi nametnuti silom čini to na štetu drugih zajednica ili naroda te postaje raspirivač nepravde, nejednakosti, nasilja, kazao je papa Franjo. Lako je ići putem uništenja, no proizvodi mnogo ruševina; samo ljubav može spasiti ljudsku obitelj, naglasio je.
Na kraju, treba obrazovati mlade ljude da dožive autoritet kao službu. Svi smo pozvani na službu vlasti u obitelji, na poslu, u društvenom životu, rekao je Papa. Nemojmo zaboraviti da nam Bog povjerava određene uloge ne radi osobne afirmacije, već kako bi našim radom mogla rasti čitava zajednica, naglasio je Sveti Otac.
(Vatican news - ps)
