Naslijeđe svetoga Benedikta
"Taj Božji čovjek koji je za života učinio tolika sjajna čudesa ništa manjim sjajem nije blistao ni rječitošću kojom je umio izlagati svoj nauk" (Dial. II, 36) – tim riječima sveti Grgur Veliki opisuje svetoga Benedikta Nursijskoga, koji je živio na prijelazu iz V. u VI. stoljeće poslije Krista, a kojega je papa Pavao VI. 1964. godine proglasio zaštitnikom Europe. Utemeljitelj zapadnoga monaštva, sveti Benedikt je imao bitan utjecaj na europsku kulturu. Njegovo je 'Pravilo' sinteza istočnjačke duhovnosti i zapadnjačke radinosti u kojima se smjernice „moli i radi“ stavljaju uz bok utjelovljenom evanđelju.
Rad i molitva potrebni su Europi, ranjenoj u XX. stoljeću dvama svjetskim ratovima, a u ovo vrijeme potresenoj i sukobom u Ukrajini – istaknuo je u razgovoru za Vatican News otac Fabrizio Messina Cicchetti, ravnatelj državne knjižnice samostana svete Skolastike, dodajući da bi nam sveti Benedikt danas posebno istaknuo jednu riječ: mir!
Na novinarovo pitanje kako je moguće, u sadašnjim prilikama u Europi, potresenoj ratom u Ukrajini, ići putovima mira slijedeći trag svetoga Benedikta, otac Messina Cicchetti je prije svega istaknuo da je sveti Benedikt svoj put započeo vrlo osobnim traženjem Boga. Za njega je to bilo kroz prvo iskustvo eremitskoga života. Kako nas podsjeća sveti Grgur Veliki, Benedikt živi sam sa sobom pod Božjim pogledom. Riječ je o traženju Boga te stoga traženju mira.
Izvor mira i svjetla u Kristu
Istinsko traženje mira za Europu, za Ukrajinu, za Rusiju i za sve zemlje uključene u taj uzaludni masakr – dodao je ravnatelj – upravo je traženje izvora mira i svjetla u Kristu. Onako kako je to činio sveti Benedikt. Mir koji nije samo intiman, osoban, nego je to mir koji se doista može dati drugima jer je to Kristov mir. On sâm je to rekao: „Mir vam svoj ostavljam“, a ne kako ga svijet daje.
Iako je nekoliko stoljeća daleko od nas, iskustvo svetoga Benedikta i danas je aktualno – istaknuo je otac Messina Cicchetti. Tamo gdje je identitet čvrsto usidren u evanđelju, koji u Kristu prepoznaje Onoga kojega valja slijediti i oponašati, to može samo potaknuti mir. Može pobuditi svijest o učeništvu koje nužno živi od molitve, odnosno od susreta s Gospodinom. Živi od zajedničke molitve koja postaje i susret s braćom, i hod zajedno s Kristom. Molitva i rad uporišta su 'Pravila' svetoga Benedikta, ali i uporišta društva, zemlje koja doista želi ponovno otkriti svoju slobodu, svoj identitet, živeći pod pogledom evanđelja novo doba mira i spokoja.
'Moli i radi' u zajedništvu
Osvrćući se na brojne samostane izgrađene na tragu karizme svetoga Benedikta, u kojima se danas odražava istinska nada u pomirenje, otac Fabrizio je primijetio kako se tijekom stoljećā benediktinsko monaštvo najprije proširilo na europskom kontinentu, a poslije i po cijelom svijetu. Red je danas, preko svojih samostana, prisutan na svih pet kontinenata. Samostani su sigurno jamstvo prisutnosti muškaraca i ženā predanih uspostavljanju zajedništva. To su mjesta molitve i rada, ali ponajviše, to su mjesta zajedništva. Benedikt u 'Pravilu' propisuje prihvat; doista, samostani su mjesta otvorena za prihvat. Svi imamo mogućnost steći u samostanima zajedničko iskustvo molitve, rada i traženja Boga.
I na kraju, poruka svetoga Benedikta danas, u ovim tako teškim vremenima. Mislim da bi nam sveti Benedikt, kojega je papa Pavao VI., kada ga je proglasio zaštitnikom Europe, nazvao „pacis nuntius“ (navjestitelj mira), uputio sljedeću riječ: mir! Nije to neki apstraktni pojam nego istina koju valja nasljedovati i živjeti. Mir koji nam donosi Benedikt, Kristov je mir. To je mir za koji je Krist dao svoj život. Ako Kristu ne otvorimo vrata, ostat ćemo bez mira – istaknuo je otac Messina Cicchetti.
(Vatican News - al; aa)
