Papa: Molitva i samospoznaja omogućuju nam rast u slobodi
Tu smo mi sa svojim duhovnim „lozinkama“, riječima koje diraju srce jer se odnose na ono na što smo najosjetljiviji, a tu je i đavao, „napasnik“, koji dobro poznaje te ključne riječi i dodiruje goli živac, iskušavajući nas, hipnotizirajući, zavaravajući nas „privlačnošću“ karijere, kvalifikacijā, vezā. Sve su to lijepe, ali iluzorne stvari. Tu je zatim Bog, jedini koji nam može dati potvrdu naše vrijednosti. To nam svakoga dana govori s križa; umro je za nas, kako bi nam pokazao koliko smo dragocjeni u njegovim očima – istaknuo je papa Franjo na općoj audijenciji, nastavljajući niz kateheza o razlučivanju, te govoreći tisućama vjernika okupljenih na Trgu svetoga Petra potaknuo sve nas da zaronimo u dubinu duše kako bismo upoznali sami sebe. Kako bismo upoznali ono što nas raduje, ono zbog čega trpimo, ono zbog čega se predajemo.
Poznavati sebe
Dobro razlučivanje zahtijeva također poznavanje samih sebe. Ono naime uključuje naše ljudske sposobnosti: pamćenje, intelekt, volju, osjećaje. Često ne znamo razlučivati zato što ne poznajemo sebe dovoljno dobro, pa tako ne znamo što zapravo hoćemo. Upravo iz tog nedostatnog dijaloga između vjerskoga života i naše ljudske, spoznajne i osjećajne dimenzije, rađaju se duhovne sumnje i krize zvanja – napomenuo je Papa te dodao – Gotovo svi se skrivamo iza jedne maske, ne samo pred drugima, nego i pred samima sobom. Zaboravljanje prisutnosti Boga u našem životu ide ruku pod ruku s neznanjem o sebi samima, o karakteristikama naše osobnosti i o našim najdubljim željama.
Isključimo „autopilota“
Poznavati sebe nije teško, ali je naporno; uključuje strpljivo kopanje po vlastitoj nutrini. Zahtijeva sposobnost da se zaustavimo, da „isključimo autopilota“, kako bismo postali svjesni svojega ponašanja, osjećaja koji nas obuzimaju, čestih misli koje nas uvjetuju, a da toga često nismo svjesni – istaknuo je rimski biskup.
Osim toga, zahtijeva razlikovanje između emocija i duhovnih sposobnosti. 'Osjećam' nije isto što i 'uvjeren sam'; 'osjećam da mogu' nije isto što i 'hoću' – objasnio je. Tako prepoznajemo da je način na koji gledamo sebe i stvarnost katkada pomalo iskrivljen. Stoga, postati svjestan toga, prema Papinim riječima, prava je milost. Naime, mnogo se puta može dogoditi da pogrješna uvjerenja o stvarnosti, utemeljena na iskustvima iz prošlosti, snažno utječu na nas, ograničavajući našu slobodu da se zauzmemo za ono što nam je uistinu važno u životu.
Duhovne lozinke i đavolske manipulacije
Papa se u svojemu razmišljanju potom okoristio računalnom metaforom, o lozinkama potrebnima za ulazak u programe u kojima se nalaze osobni podatci. I duhovni život ima svoje lozinke; ima riječi koje dotiču srce jer se odnose na ono na što smo najosjetljiviji – kazao je. Napasnik, odnosno đavao, dobro poznaje te ključne riječi, a važno je da ih znamo i mi kako se ne bismo našli tamo gdje ne bismo htjeli. Napast ne sugerira nužno loše stvari, ali često neuredne stvari koje prezentira s pretjeranom važnošću.
Na taj nas način hipnotizira privlačnošću koju u nama pobuđuju te stvari, lijepe ali iluzorne, koje ne mogu ispuniti ono što obećavaju, ostavljajući nas na kraju s osjećajem praznine i tuge. Taj osjećaj praznine i tuge znak je da smo krenuli putem koji nije ispravan, koji nas je dezorijentirao – istaknuo je Sveti Otac.
Zaštititi se od onih koji nama manipuliraju
Iz tog nesporazuma često proizlaze najveće patnje, jer nijedna od tih stvari ne može biti jamstvo našega dostojanstva – primijetio te dodao – Zato je važno poznavati same sebe, poznavati lozinke svojega srca, ono na što smo najosjetljiviji, kako bismo se zaštitili od onih koji nam dolaze sa zamamnim riječima kako bi manipulirali nama, ali i kako bismo prepoznali ono što je uistinu važno za nas, razlikujući to od trenutačne mode ili od upadljivih i površnih slogana.
Često ono što se kaže u televizijskom programu, u nekoj reklami, dirne nas u srce i tjera nas da idemo na tu stranu neslobodni. Pazite na to: jesam li slobodan ili se prepuštam osjećajima trenutka, ili pak provokacijama trenutka? – upozorio je Papa.
Ispit savjesti
U tomu nam pomaže ispit savjesti, odnosno dobra navika da u miru sagledamo ono što nam se događa u danu, učeći uočiti u svojim procjenama i odlukama ono čemu dajemo veću važnost, što tražimo i zašto, i što smo, na kraju, pronašli. Ponajviše, učeći prepoznati ono što taži žeđ našega srca. Jer, samo nam Gospodin može dati potvrdu koliko vrijedimo… Nema prepreke ili neuspjeha koji mogu spriječiti njegov nježni zagrljaj – istaknuo je papa Franjo.
(Vatican News - sc; aa)
