Papa: Danas se igramo raketama i bombama; tko vjeruje u Boga odlučno odbacuje rat
Nakon dva užasna svjetska rata i hladnoga rata koji je desetljećima držao svijet u neizvjesnosti, i dok se posvuda vode katastrofalni sukobi, svijet se ponovno nalazi na rubu krhke ravnoteže. Religije stoga trebaju djelovati, ujediniti se, susresti se u ime Boga čije je ime 'mir', te osuditi i izolirati nasilnike koji zlorabe njegovo ime, kao i prestati podupirati terorističke pokrete – istaknuo je papa Franjo drugoga dana boravka u Bahreinu, govoreći na završetku Bahreinskoga foruma za dijalog: Istok i Zapad za ljudski suživot, događaja o dijalogu održanom pod pokroviteljstvom kralja Hamada bin Isa Al Khalife, glavnoga razloga Papina posjeta toj zemlji.
Sveti je Otac pritom ponovno uputio apel za okončanje rata u Ukrajini i početak ozbiljnih mirovnih pregovora.
U vrtu čovječanstva, umjesto da zajedno brinemo, igramo se s vatrom, raketama i bombama, s oružjem koje izaziva suze i smrt, prekrivajući naš zajednički dom pepelom i mržnjom.
Vjerski autoriteti iz cijeloga svijeta
Uz papu Franju, na trgu Al-Fida' unutar Kraljevske palače Sakhir u Awaliju, sjedili su predstavnici vjerskih i civilnih vlasti iz cijeloga svijeta. Bio je prisutan „dragi brat“ Al-Tayyeb, veliki imam Al-Azhara, kao i drugi „dragi brat“, Bartolomej I., ekumenski carigradski patrijarh, povezan s Jorgeom Mariom Bergogliom čvstim odnosom poštovanja i prijateljstva.
Paradoks današnjega svijeta
U dugom govoru na forumu, koji je započeo jučer, rimski je biskup zatražio da se pronađu mirna rješenja za globalnu krizu, u čijem je korijenu – kako je rekao – jedan paradoks.
Dok je većina svjetskoga stanovništva ujedinjena istim teškoćama, pogođena ozbiljnom prehrambenom, ekološkom i pandemijskom krizom, kao i sve skandaloznijom planetarnom nepravdom, malo moćnih usredotočuje se na odlučnu borbu za jednostrane interese, iskapajući zastarjelo izražavanje i prepravljajući područja utjecaja i suprotstavljene blokove.
Više podijeljeni nego ujedinjeni
Upravo podjele ranjavaju današnji svijet. Živimo u vremenu u kojemu je čovječanstvo, povezano kao nikada prije, zapravo više podijeljeno nego ujedinjeno – primijetio je Sveti Otac te potaknuo na jedinstvo, pozivajući se na etimologiju riječi Bahrein, „dva mora“. Poput morske vode, vjerski i civilni vođe pozvani su povezati zemlje i narode.
Ali, 'dva mora' odnose se na slatke vode podmorskih izvora i slane vode Zaljeva. Upravo je takav današnji svijet.
S jedne je strane mirno i slatko more zajedničkoga života, a s druge gorko more ravnodušja, narušeno sukobima i uznemireno vjetrovima rata, sa svojim sve burnijim razornim valovima koji bi mogli sve preplaviti. Nažalost, Istok i Zapad sve više nalikuju dvama suprotstavljenim morima.
Istok i Zapad zajedno za dobro svih
Mi smo, naprotiv, ovdje zajedno – rekao je papa Franjo – jer namjeravamo ploviti istim morem, birajući put susreta, a ne onaj sukoba. U globaliziranom svijetu ide se naprijed samo veslajući zajedno, dok ploveći sami, struja nas odnosi – napomenuo je te potaknuo sve da na burnom moru uvijek imaju pred očima Dokument o ljudskom bratstvu, potpisan 2019. godine u Abu Dhabiju.
Ovdje smo, vjernici u Boga i braću, kako bismo odbacili izolirajuće razmišljanje, način gledanja stvarnosti koje zanemaruje jedinstveno more čovječanstva kako bi se usredotočilo samo na vlastite struje. Želimo da se prijepori između Istoka i Zapada smire za dobrobit sviju, ne odvraćajući pozornost od drugih razlika koje su u stalnom i dramatičnom porastu, između Sjevera i Juga svijeta, zbog kojih veliki dio ljudi koji nastanjuju Zemlju trpe neviđenu nepravdu, glad i posljedice klimatskih promjena.
Valja moliti kako bismo se očistili od sebičnosti i zatvaranja
Sveti je Otac istaknuo prijeko potrebnu molitvu, jer tko moli – kako je rekao – prima u svoje srce mir i ne može ne postati njegov svjedok i glasnik. Osim toga, tako, ponajviše primjerom, poziva svoje bližnje da ne postanu taoci poganstva koje ljudsko biće svodi na ono što prodaje, kupuje, i s kojim se zabavlja, nego da otkriju beskonačno dostojanstvo koje svatko nosi u sebi. Kako bi se to postiglo, prijeko je potrebna vjerska sloboda – rekao je Papa te potaknuo vjerske vođe da se zauzmu da se poštuju bogoslužna mjesta, uvijek i posvuda, te da se molitva potiče i nikada ne ometa.
Žene, djeca, građanstvo – tri obrazovna izazova
Drugi je izazov obrazovanje. Gdje nedostaje mogućnosti za obrazovanje, povećavaju se ekstremizmi i ukorjenjuju fundamentalizmi – upozorio je Papa te dodao – Ako je neznanje neprijatelj mira, obrazovanje je prijatelj razvoja. Međutim, nije dovoljno reći da smo tolerantni, valja doista dati prostora drugomu, dati mu prava i pružiti mogućnosti.
Potom je istaknuo tri hitne potrebe u odgoju: priznavanje žena u obrazovanju, na radu te u ostvarivanju društvenih i političkih prava; zaštitu temeljnih prava djece, te građanski odgoj u poštovanju i zakonitosti. Tomu se moramo posvetiti kako bismo se u našim društvima mogli odreći diskriminirajuće uporabe izraza manjine koji sa sobom nosi sjeme osjećaja izoliranosti i inferiornosti – napomenuo je Sveti Otac.
Osuditi i izolirati nasilnike koji zlorabe Božje ime
Osim toga, valja odbaciti mržnju, nasilje, neslogu i sve što oskvrnjuje Božje ime. Valja snažno reći 'ne' ratu i nasilju. Nije dovoljno reći da je neka religija miroljubiva; potrebno je osuditi i izolirati nasilnike koji zlorabe njezino ime. Potrebno je prestati podupirati terorističke pokrete kroz opskrbu novcem, oružjem, planovima ili opravdanjima, pa i medijskim izvještavanjem, te sve to smatrati međunarodnim zločinima koji prijete svjetskoj sigurnosti i miru. Takav terorizam treba osuditi u svim njegovim oblicima i manifestacijama.
Suprotstaviti se ratovima i naoružavanju
Religiozan čovjek, čovjek mira, protivi se i utrci za naoružanjem, ratnim poslovima, tržištu smrti (…) te ide samo jednim putem, onim bratstva, dijaloga i mira – napomenuo je papa Franjo te na kraju potaknuo – Neka hod velikih religija bude sve učinkovitiji i postojaniji, neka bude savjest mira za svijet!
(Vatican News - sc; aa)
