Papa u Mađarskoj: Mir gleda na razvoj svih, dalje od nacionalizma

Europa koja nije talac stranaka, postajući plijen autoreferencijalnih populizama, ali i koja se ne pretvara u tekuću, ako ne i plinovitu stvarnost, u neku vrstu apstraktnog nadnacionalizma, koji zaboravlja život naroda – tim je riječima papa Franjo u Budimpešti, „gradu mostova i svetaca“, u sjedištu mađarske Vlade, gdje se susreo s predstavnicima vlasti, veleposlanicima i članovima građanskoga društva, izrazio san o Europi, sa željom da prevlada ratove i podjele koji joj danas ranjavaju lice, kako bi ponovno otkrila svoju dušu i nastavila ići prema miru.

U ovom povijesnom razdoblju mnogo je opasnosti; ali, pitam se, razmišljajući također o izmučenoj Ukrajini, gdje su kreativna mirovna nastojanja?

"Solisti rata"

Papa misli na Ukrajinu, s kojom Mađarska dijeli 135 kilometara dugu granicu, i koja je pod napadima već više od godinu dana, ali širi svoj pogled na cijelu Europu, podsjećajući na njezinu povijest i njezin poziv na bratstvo. U poslijeratnom razdoblju Europa je, zajedno s Ujedinjenim narodima, bila velika nada, kojima je zajednički cilj bio da tješnja veza među narodima spriječi druge sukobe.

Izgleda da su zanos politikom zajednice i multilateralizmom lijepo sjećanje na prošlost: čini se da smo svjedoci žalosnoga zalaska zbornoga sna o miru, dok si mjesto prave "solisti rata".

Politike sposobne gledati cjelinu

Općenito – prema Papinim riječima – čini se da se u duhu ljudi raspao zanos za izgradnju mirne i stabilne zajednice naroda, dok se obilježavaju područja, ističu razlike, dok ponovno buče nacionalizmi te prema drugima upućuju pretjerane osude i tonovi. Štoviše, na međunarodnoj razini, čak se čini da je učinak politike raspaljivanje duha, a ne rješavanje problema, zaboravljajući zrelost postignutu nakon strahota rata i vraćajući se u neku vrstu ratnoga infantilizma – napomenuo je Papa.

Ali, mir neće nikada proizići iz ostvarivanja vlastitih strateških interesa, nego iz politike koja je sposobna gledati cjelinu, razvoj svih; koja je pozorna prema ljudima, prema siromašnima i prema sutrašnjici; koja ne gleda samo na moć, zaradu i mogućnosti sadašnjega trenutka.

San utemeljiteljâ Europe

U ovom povijesnom trenutku Europa je pozvana ostvariti ulogu koja joj odgovara: „Ujediniti udaljene“, prihvatiti pripadnike svih naroda, nikoga ne smatrati zauvijek neprijateljem. Ukratko, ponovno otkriti svoju dušu, dakle entuzijazam i san otaca utemeljitelja koji su znali gledati dalje od svojega vremena, izvan nacionalnih granica i neposrednih potreba, stvarajući diplomacije sposobne obnoviti jedinstvo, a ne proširiti razdore. Sveti je Otac pritom spomenuo Schumana, Adenauera i De Gasperija kojega je citirao: „Mir se u svijetu može očuvati samo kreativnim naporima, proporcionalnima opasnostima koje mu prijete“.

Sklad

Valja graditi mostove. Iste mostove koji spajaju i usklađuju Budimpeštu – istaknuo je Papa te pohvalio ekološku brigu kojoj ta zemlja posvećuje pozornost. Međutim, mostovi koji povezuju različite stvarnosti, upućuju također na razmišljanje o važnosti jedinstva koje ne znači jednoličnost – primijetio je.

Postoji potreba za tim skladom; za cjelinom koja ne pritišće strane i za stranama koje se osjećaju dobro uklopljene u cjelinu.

U tom je smislu Papa podsjetio na mađarski Ustav, u kojemu stoji da se „individualna sloboda može razvijati samo u suradnji s drugima… Vjerujemo da je naša nacionalna kultura bogat prinos višebojnom europskom jedinstvu“.

Tema prihvata

Govoreći potom o prihvatu, o problemu koji je često u središtu današnjih rasprava i politike mađarske Vlade, papa Franjo je primijetio da je riječ o svakako slojevitoj temi. Ponašanje koje valja usvojiti je ono Isusovo, koji se identificirao u strancu kojega valja prihvatiti.

Upravo misleći na Krista prisutnoga u brojnoj braći i sestrama koji očajni bježe od sukoba, siromaštva i klimatskih promjena, valja se suočiti s tim problemom bez isprika i odgađanja. Tu temu valja rješavati zajedno, kao zajednica, također zato što će se, u kontekstu u kojemu živimo, posljedice prije ili poslije odraziti na svima.

Stoga je hitno potrebno – upozorio je Papa – da Europa radi na sigurnim i zakonitim putovima, na zajedničkim mehanizmima, pred epohalnim izazovom koji se ne može zaustaviti odbijanjem, nego ga treba prihvatiti kako bi se pripremila budućnost koje, ako nije u zajedništvu, neće biti.

Zdrava laičnost

Papa Franjo je potom zahvalio mađarskim vlastima na promicanju karitativnoga i obrazovnoga rada, te na konkretnoj potpori brojnim kršćanima u svijetu koji su u teškim kušnjama, posebno u Siriji i Libanonu.

Plodna je korisna suradnja između države i Crkve, koja, kako bi bila takva, treba očuvati potrebne razlike.

Sveti je Otac stoga upozorio da svakom kršćaninu evanđelje treba biti stalno uporište, kako bi prionuo slobodnim i oslobađajućim Isusovim izborima, i da se ne podvrgne nekoj vrsti kolateralizma s logikama moći. U tom je smislu dobra zdrava laičnost koja ne zapada u rašireni laicizam, koji se pokazuje alergičnim na svaki sveti vidik kako bi se potom žrtvovao na oltarima profita – napomenuo je Papa.

Rodna ideologija i pobačaj

Papa je u govoru također osudio štetni put 'ideološke kolonizacije' koja – kako je istaknuo – uklanja razlike, kao u slučaju takozvane 'gender kulture', ili pak ograničavajuće shvaćanje slobode stavlja ispred stvarnosti života, primjerice ističući kao postignuće besmisleno 'pravo na pobačaj', koji je uvijek tragičan poraz.

Kako je, naprotiv, lijepo graditi Europu usredotočenu na osobu i narode, u kojoj se provode učinkovite politike za natalitet i obitelj, koje se pozorno provode u ovoj zemlji, gdje su različiti narodi obitelj u kojoj se čuvaju rast i jedinstvenost svakoga.

Čvrste veze u Europi

Služeći se metaforom lanca, simbola najpoznatijega mosta u Budimpešti, Papa je istaknuo Europu koju čini mnogo različitih velikih karika, koji svoju čvrstinu imaju u zajedničkom stvaranju čvrstih veza. U takvoj viziji kršćanska vjera pomaže, a Mađarska može biti most, koristeći se svojim specifičnim ekumenskim karakterom. Ovdje različite vjeroispovijesti žive zajedno bez antagonizama, surađuju uzajamno se poštujući u konstruktivnom duhu – rekao je Papa.

Svjedočanstvo svetaca i blaženika

Sveti Otac nije zaboravio sve svece koji su svojim djelovanjem i svjedočenjem obilježili povijest mađarskog naroda: uz kralja svetog Stjepana i svetu Elizabetu, također i sve “velike ispovjednike vjere Svete Panonije, poput svetog Ladislava i svete Margarete. Ali i “veličanstvene ličnosti prošlog stoljeća”, poput kardinala Józsefa Mindszentyja, blaženih biskupa mučenika Vilmosa Apora i Zoltána Meszlényija, blaženog Ladislava Batthyány-Strattmanna. Petrov im je nasljednik povjerio budućnost te zemlje, za koju je zajamčio svoje molitve i blizinu.

(Vatican News - sc; aa)