Papa: Neka se kršćani zajedno zauzimaju za pravedan i stabilan mir u Ukrajini
Rat u Ukrajini pokazuje da su svi ratovi totalna katastrofa za narode i za obitelji, za djecu i starije osobe, za ljude primorane napustiti svoju zemlju, za gradove i sela, i za sve stvoreno, kao što je to bilo nakon rušenja brane Nova Kahovka. Tako je papa Franjo izrazio zabrinutost za ukrajinski narod primivši u audijenciju članove izaslanstva Ekumenskoga carigradskog patrijarhata koji su došli u Rim kako bi sudjelovali na slavlju povodom svetkovine svetih Petra i Pavla, 29. lipnja u bazilici svetoga Petra. Na taj njihov posjet vatikansko izaslanstvo uzvraća 30. studenog u Istambulu, povodom proslave svetog Andrije. Od braće iz Patrijarhata, kojima je govor uručen, papa Franjo je zatražio zajedničko zauzimanje za postizanje mira.
Kao Kristovi učenici ne možemo se pomiriti s ratom, nego je naša dužnost zajedno raditi za mir. Tragična stvarnost toga rata kojemu kao da nema kraja, zahtijeva od svih zajednički stvaralački napor kako bismo zamislili i ostvarili putove mira, prema pravednom i stabilnom miru. Naravno, mir nije stvarnost koju možemo postići sami, nego je prije svega dar od Gospodina. No, to je dar koji zahtijeva odgovarajući odnos čovjeka i ponajviše vjernika, koji treba sudjelovati u Božjem mirotvornom djelu.
Neka kršćani pomognu podijeljenom svijetu
Upravo evanđelje kršćanima pokazuje da mir ne proizlazi iz puke odsutnosti rata, nego se rađa iz ljudskoga srca – dodao je Papa te istaknuo:
U konačnici ga, naime, priječi nevaljali korijen koji nosimo u sebi: posjedovanje, želja za sebičnim ostvarivanjem vlastitih interesa na osobnoj i na razini zajednice, te na nacionalnoj pa čak i na vjerskoj razini.
Božja ljubav obraća i obnavlja srca; to je besplatna ljubav – napomenuo je u govoru papa Franjo te dodao – i nije ograničena na vlastitu skupinu; valja ju naviještati kao što Isusa treba svjedočiti svijetu.
Zatvorenostima i sebičnostima valja suprotstaviti Božji stil koji je, kako nas je Krist poučio primjerom, služenje i samoodricanje. Možemo biti sigurni da će, utjelovljujući ga, kršćani rasti u međusobnom zajedništvu i pomoći svijetu obilježenom podjelama i neslogom.
Napredak katoličko-pravoslavnoga dijaloga
Papa Franjo je u govoru izrazio zadovoljstvo rezultatima petnaestoga plenarnog zasjedanja Međunarodnoga mješovitog povjerenstva za teološki dijalog između Katoličke Crkve i Pravoslavne Crkve, budući da zajedničko tumačenje načina na koji se na Zapadu i na Istoku razvio odnos između sinodalnosti i primata u drugom tisućljeću, može pridonijeti nadilaženju polemičkih argumenata kojima se koriste obje strane koje, umjesto da ojačaju svoje identitete, na kraju usmjeravaju pozornost samo na sebe i na prošlost.
Danas smo, imajući na umu pouke iz povijesti, pozvani zajedno tražiti način ostvarivanja prvenstva da bi u kontekstu sinodalnosti bilo u službi zajedništva Crkve na općoj razini.
Međutim, valja poći od pretpostavke – pojasnio je Papa – da nije moguće misliti da isti prerogativi koje rimski biskup ima u odnosu na svoju biskupiju i katoličku zajednicu, budu prošireni na pravoslavne zajednice.
Kada budemo, uz Božju pomoć, potpuno ujedinjeni u vjeri i ljubavi, način na koji će rimski biskup obavljati svoju službu zajedništva u Crkvi na općoj razini morat će proizlaziti iz nerazdvojnoga odnosa između primata i sinodalnosti.
Put prema jedinstvu
Puno jedinstvo bit će dar Duha Svetoga – stoji u Papinu govoru – i u Duhu ga imamo tražiti.
Jer, zajedništvo među vjernicima nije pitanje popuštanja i kompromisa, nego bratskoga milosrđa, braće koja se prepoznaju kao ljubljena djeca Oca i, ispunjeni Kristovim Duhom, znaju uključiti svoje razlike u širi kontekst. To je vidik Duha Svetoga koji usklađuje razlike ne homogenizirajući stvarnost.
Upućujući preko izaslanstva pozdrav voljenom bratu Bartolomeju i svim biskupima Ekumenskoga patrijarhata, papa Franjo je na kraju izrazio nadu da će, po zagovoru svetih Petra i Pavla, te svetoga Andrije, taj susret biti još jedan korak na putu prema vidljivom jedinstvu u vjeri i ljubavi.
(Vatican News - fs; aa)