Papa Franjo: Marseille prihvaća; to je poruka za Europu

Marseille je kultura susreta, kultura pomoći. Marseille je kreativni mozaik. On je luka koja je poruka za Europu: Marseille prima. Prima i poštuje, te stvara sintezu ne niječući identitet narodâ. Istaknuo je to papa Franjo odgovarajući na pitanja novinara u zrakoplovu tijekom leta na povratku iz Marseillea u Rim.

U subotu, 23. rujna, završilo je 44. apostolsko putovanje pape Franje u okviru kojega je otputovao u Marseille gdje je sudjelovao na završnom zasjedanju Mediteranskih susreta. Zrakoplov sa Svetim Ocem u rimsku je međunarodnu zračnu luku Fiumicino sletio oko 20 sati i 40 minuta. Razgovor s novinarima koji su ga pratili na tom putovanju bio je kratak jer je sâm let trajao oko 70 minuta.

Migranta valja primiti, pratiti, promicati i integrirati

Prvo putovanje izvan Vatikana u pontifikatu pape Franje bilo je na Lampedusu. Tom je prigodom snažno osudio ravnodušnost, te od tada, već deset godina, ponavlja istu poruku potičući Europu na solidarnost. Znači li to da nije uspio? – bilo je pitanje jedne francuske novinarke.

Ne – odgovorio je Papa – Rekao bih da je rast bio polagan i danas barem postoji svijest o problemu migracija. Međutim, ima slučajeva koji su loši – dodao je – u kojima se migrante vraća poput ping-pong loptice i zna se da često završavaju u logorima, završavaju gore nego prije. Ponovno spomenuvši knjigu „Mali brat“ („Hermanito“), koju često preporučuje za čitanje, istaknuo je da migranti ne pate samo zato što moraju izići, nego i zato što tamo vlada teror. Oni su robovi.

Sveti je Otac stoga ponovno istaknuo da migranta valja primiti, pratiti, promicati i integrirati. Ako ga ne možete integrirati u svoju zemlju, pođite s njim i integrirajte ga u njegovoj zemlji, ali nemojte ga ostaviti u rukama tih okrutnih trgovaca ljudima. To je tragedija migranata: mi ih vraćamo natrag, a oni padaju u ruke tih nesretnika koji ih prodaju i iskorištavaju.

Ima, međutim, skupina ljudi koji se posvećuju spašavanju ljudi u moru – napomenuo je Papa te dodao da je pozvao na Sinodu jednoga antiglobalističkog aktivista, Luku Casarinija, koji je sada voditelj udruge Mediterranea Saving Humans. Oni pričaju strašne priče – kazao je. Međutim, od njegova putovanja na Lampedusu stvari su se popravile. Ljudi su postali svjesni tog problema. Tada se stvari nisu znale, a i nije se govorila istina. Dobro je da te drame dodirnemo rukom; to će nas učiniti čovječnijima. To je poziv, a želio bih da bude poput vapaja: Budimo pozorni. Učinimo nešto – rekao je Sveti Otac.

Eutanazija i ideološke kolonizacije

Jedna se tema razgovora s novinarima odnosila na pitanje eutanazije u Francuskoj, na kontroverzni zakon o kraju života, o kojemu – kako je rekao – danas nije razgovarao s predsjednikom Macronom. Međutim, jednom drugom prilikom, kada je Predsjednik došao u Vatikan, rekao mu je da se sa životom ne možemo igrati, ni na njegovom početku, ni na kraju. To nije moje mišljenje – kazao je – to znači zaštititi život! Jer na kraju se završava s politikom „ne boli“ i humanističkom eutanazijom – istaknuo je Sveti Otac te spomenuo roman „Gospodar svijeta“ Roberta Bensona u kojoj se na kraju uklanjaju sve razlike i sve boli, i eutanazija je jedna od tih stvari.

Rimski je biskup pritom upozorio na ideološke kolonizacije koje uništavaju ljudski život, koje idu protiv ljudskoga života, toliko da se danas, primjerice, briše život djedova i baka, kada ljudsko bogatstvo uđe u dijalog između unukâ i djedova i baka… briše se jer su „stari, nisu potrebni“.

Sa životom se ne igra. Bio to zakon kojim se ne dopušta djetetu da raste u majčinoj utrobi, zakon o eutanaziji u bolesti ili starosti; ne kažem da je to stvar vjere, to je ljudska stvar. Postoji loše suosjećanje. Znanost je postigla to da je neke bolesti uspjela učiniti manje bolnima i prati ih brojnim lijekovima – primijetio je Papa te ponovno istaknuo – Sa životom se ne igra.

Ukrajinski narod – mučenički narod

Što se tiče Ukrajine nakon misije kardinala Zuppija, papa Franjo je kazao da se osjeća određena frustracija, jer Državno tajništvo i misija kardinala Zuppija čine sve kako bi pomogli. Što se tiče povratka djece učinjeni su koraci naprijed – kazao je te primijetio da je taj rat pomalo zainteresiran ne samo za rusko-ukrajinski problem, nego i za prodaju oružja, za trgovinu oružjem. Jedan je ekonomist prije nekoliko mjeseci rekao da su investicije koje danas donose najviše prihoda tvornice oružja, odnosno tvornice smrti! – istaknuo je te spomenuo mučeničku povijest ukrajinskoga naroda.

Ukrajinski je narod mučenički narod, ima vrlo mučnu povijest, povijest koja uzrokuje bol, i nije to prvi put: u Staljinovo je vrijeme mnogo patio, to je mučenički narod. Ali ne smijemo se igrati s mučeništvom tih ljudi, moramo im pomoći da stvari riješe na što realniji način – napomenuo je. Za vrijeme rata stvarno je moguće, ne treba se zavaravati da će sutra dvojica vođa koji su u ratnom stanju sjesti za zajednički stol. Ali koliko god je moguće, gdje možemo doseći, ponizno, kako bismo učinili što je moguće. Sada sam vidio da se poneka država povlači, ne daje oružje i počinje proces u kojemu će ukrajinski narod sigurno postati mučenik. I to je loše! – istaknuo je papa Franjo.

Marseille – poruka za Europu

Osvrnuvši se na kraju ponovno na putovanje, kazao je da je Marseille civilizacija brojnih kultura, luka migranata, u kojemu različite vjerske denominacije žive zajedno u onomu što Papa naziva kulturom pomoći, kreativnim mozaikom. On je luka koja je poruka Europi: Marseille prima. Prima i poštuje te stvara sintezu ne niječući identitet naroda – istaknuo je papa Franjo. Napomenuo je da pet zemalja posebno trpi zbog velikog broja migranata, a s druge strane u nekim zemljama ima mjestâ u kojima živi manje od 20 starijih ljudi i nitko više; stoga je potaknuo da se ta naselja zauzmu i potrude kako bi integrirali. Potrebna nam je radna snaga, Europa ju treba. Dobro provedene migracije su bogatstvo. Razmislimo o toj migracijskoj politici kako bi bila plodonosnija i kako bi nam mnogo pomogla – rekao je papa Franjo.

(Vatican News - aa)