Papa: Kriza nas poziva da poduzmemo akciju i prigrlimo čovječanstvo
„Iskorištavanje je jedan od uzroka ratova. Drugi je izvor geopolitičke prirode i povezan je s teritorijalnom dominacijom“.
Papa Franjo je to iznio u intervjuu za argentinsku novinsku agenciju Télam, u kojem je također govorio o drugim temama poput „lažnih mesija“, umjetne inteligencije, Sinode o sinodalnosti koja je u tijeku u Vatikanu, kao i apostolskim putovanjima na koja bi želio ići.
Kriza čovječanstva
Prvotno je govorio o brojnim krizama s kojima se današnji svijet suočava.
Sviđa mi se riječ „kriza“ jer ima unutarnje kretanje, rekao je Papa. Iz krize se izlazi odozgo, a ne putem makinacija. Iz nje izlaziš odozgo, a ne izlaziš sam.
Istaknuo je važnost poučavanja mladih rješavanju kriza, rekavši da to donosi zrelost i uči nas prepoznati „lažne mesije“.
Bernarda Llorente, novinarka Télama koja je vodila intervju, upitala je Papu: Što čovječanstvu nedostaje, a čega ima previše?
Papa Franjo je odgovorio ističući potrebu promicanja „pravih vrijednosti“.
Našem svijetu nedostaju protagonisti čovječanstva koji demonstriraju svoju ljudsku ulogu, rekao je Sveti Otac. Ponekad primjećujem da postoji nedostatak sposobnosti upravljanja krizama i iznošenja vlastite kulture. Nemojmo se bojati dopustiti da istinske vrijednosti zemlje dođu do izražaja na površinu. Krize su poput glasova koji nam pokazuju gdje trebamo nešto poduzeti.
Dostojanstvo rada
Na temu rada papa Franjo istaknuo je da je izrabljivanje ljudi teški grijeh.
Rad nam daje dostojanstvo. Međutim, najveća izdaja tog puta do dostojanstva je iskorištavanje, rekao je rimski biskup. Iskorištavanje ljudi za osobnu korist jedan je od najtežih grijeha.
Papa je primijetio da ga neki ljudi nazivaju komunistom kada komentiraju njegove socijalne enciklike.
To nije istina. Papa uzima evanđelje i govori ono što evanđelje kaže, istaknuo je. Već u Starom zavjetu, židovski zakon je zahtijevao brigu o udovicama, siročadi i strancima. Ako društvo ispunjava te tri stvari, napreduje i ide naprijed, naglasio je Papa.
Ističem da nisam komunist, kako neki govore. Papa slijedi evanđelje, napomenuo je papa Franjo.
Tehnološka opresija
Upitan o tehnološkom napretku i njegovim implikacijama, Papa je istaknuo primat ljudske osobe u odnosu na znanstveni napredak.
Kriterij za kulturni napredak, uključujući umjetnu inteligenciju, jest sposobnost muškaraca i žena da upravljaju i asimiliraju njome, rekao je Sveti Otac.
Drugim riječima, muškarci i žene su gospodari stvorenog i od toga ne smijemo odustati. Osobno gospodarenje nad svime. Ozbiljna znanstvena promjena je napredak. Moramo biti otvoreni prema tome, napomenuo je.
Rat i sigurnost
Vraćajući se na temu rata, Papa je pozvao nacije da nastave dijalog u nadi za mir. Vjerujem da dijalog ne može biti samo nacionalistički, rekao je. Univerzalan je, pogotovo danas sa svim dostupnim komunikacijskim mogućnostima. Zato govorim o univerzalnom dijalogu, univerzalnom skladu i univerzalnom susretu. Naravno, neprijatelj toga je rat.
Papa Franjo rekao je kako vjeruje da su „iskorištavanje“ i „teritorijalna dominacija“ izvori ratova „potaknuti diktaturama“.
Za izgradnju mira i općeg dobra Sveti je Otac pozvao na nacionalnu samosvijest. Ne možete voditi dijalog s drugima ako nemate svijest o tome gdje se nalazite. Kada se dva svjesna identiteta sretnu, mogu voditi dijalog i poduzimati korake prema dogovoru, napretku i zajedničkom hodu.
Crkva koja se kreće u harmoniji
Što se tiče Sinode o sinodalnosti koja je u tijeku u Vatikanu, papa Franjo je priznao da se Crkva treba prilagoditi vremenu svakog doba.
Od početka Drugog vatikanskog koncila Ivan XXIII. imao je vrlo jasnu percepciju: Crkva se treba promijeniti. Pavao VI. se složio i nastavio, kao i pape koji su ih naslijedili, rekao je papa Franjo. Ne radi se samo o promjeni mode, nego o promjeni koja promiče dostojanstvo pojedinca. I tu leži teološki napredak, u moralnoj teologiji i svim crkvenim znanostima, čak i tumačenju Svetoga pisma, koje su napredovale u skladu s osjećajima Crkve. Uvijek u skladu, naglasio je Papa.
Važnost nade
Sveti Otac zaključio je susret razgovorom o svom odnosu s Bogom. Gospodin je dobar prijatelj, rekao je Papa. Dobro se ponaša prema meni. Također je naglasio važnost osmijeha i vrline nade koju čovjek treba posjedovati u sebi.
Ne možemo živjeti bez nade. Ako odsiječemo male nade svakog dana, izgubili bismo svoj identitet, rekao je.
Što se tiče njegovih apostolskih putovanja, papa Franjo je rekao da bi volio ići u svoju rodnu Argentinu. Kad smo već kod najudaljenijih mjesta još mi je ostala Papua Nova Gvineja, priznao je papa Franjo.
(Vatican News – am)
