Crkva će dobiti novu sveticu - Kanađanku Marie-Léonie Paradis
Bl. Marie-Léonie Paradis utemeljiteljica je Družbe Malih sestara Svete Obitelji, rođena u L’Acadi u Kanadi 1840. Preminula je u kanadskom Sherbrooku 3. svibnja 1912., a papa Ivan Pavao II. beatificirao ju je 1984. u Montrealu. Čudo koje se pripisuje zagovoru bl. Marie-Léonie, a prihvaćeno je za kanonizaciju, ozdravljenje je novorođene djevojčice od asfikcije, zatajenja organa i moždane disfunkcije. Čudo se dogodilo u Quebecu 1986. godine.
Bl. Marie-Léonie stupila je s 13 godina u Družbu sestara marijanki Svetog Križa te je živjela u raznim kućama po Kanadi, Francuskoj i SAD-u, prije nego što je osnovala Družbu malih sestara Svete Obitelji, s karizmom služenja u redovničkim zajednicama, fakultetima i sjemeništima.
Vlč. Michał Rapacz bit će proglašen blaženim nakon što je u dekretu priznato njegovo ubojstvo „in odium fidei“, odnosno iz „mržnje prema vjeri“. Rođen je 1904. u Poljskoj, a za svećenika je zaređen 1931. Nakon njemačke okupacije 1939. bio je prisiljen smanjiti svoju pastoralnu djelatnost.
Nakon završetka Drugoga svjetskog rata, u Poljskoj je uspostavljen komunistički režim te je u noći 11. svibnja 1946. skupina naoružanih ljudi ušla u župni dvor i otela vlč. Rapaca, ubivši ga kasnije u obližnjoj šumi. Svjestan rizika u koji se upustio i spreman dati svoj život da bi ostao vjeran Kristu i Crkvi, ubijen je zbog svoje pastoralne djelatnosti i nesklonosti režimu.
Odobreno je još četiri dekreta kojima se priznaju herojski življene kreposti. Ono se odnose na biskupa biskupa Guregha Zohrabiana, fra Gianfranca Mariju Chitija, fra Sebastiana Vivesa i sestru Magdalenu od svete Terezije od Djeteta Isusa.
Biskup Zorabian rođen je u armenskoj obitelji u Turskoj 1881., te je svoj život posvetio služenju žrtvama armenskog genocida. Uhapšen, mučen i osuđen na smrt, potom je prognan u Grčku, nakon čega je otišao u Siriju i na kraju u Rim, gdje je i preminuo.
Fra Gianfranco Chiti bio je talijanski vojnik koji je nakon vojne službe ušao u kapucinski red. Prepoznat je po svojoj pomoći Židovima i antifašistima u Drugome svjetskom ratu. Španjolski svećenik Sebastian Vives svoj je život posvetio siromasima, napose djeci, a s. Magdalena je umrla s navršenih 27 godina, posvetivši svoj život molitvi za jedinstvo kršćana.
(Vatican News - jt - ika - pmk)
