Traži

Na kraju susreta, u zgradi gradske vijećnice u Kijevu Na kraju susreta, u zgradi gradske vijećnice u Kijevu 

U Kijivu održan hod za mir

Predstavnici 35 talijanskih organizacija okupljenih u „Europskom pokretu nenasilnoga djelovanja“ sudjelovali su u glavnom ukrajinskom gradu, koji je još uvijek pod velikim napetostima, u hodu za mir zajedno s pedesetak predstavnika institucija i građanskoga društva u Ukrajini

 Nenasilno djelovanje ne znači pasivnost, nego upravo djelovanje, potaknuto putovima bratstva i pomirenja, u uvjerenju da oružje nikada ne vodi do rješenja – istaknulo je to 11. srpnja u Kijivu stotinjak predstavnika 35 talijanskih udruga okupljenih u Europskom pokretu nenasilnoga djelovanja (koji obuhvaća crkvene stvarnosti, građansko društvo, političare…) koji su sudjelovali u Hodu za mir zajedno s pedesetak predstavnika institucija i građanskoga društva u Ukrajini.

Za tu su inicijativu izabrali dan u koji se slavi zaštitnik Europe, sveti Benedikt, i u koji se prisjećamo masakra u Srebrenici. Bila je to prva talijanska manifestacija aktivnoga građanstva održana u ukrajinskom glavnom gradu koji je još uvijek pod ruskom opsadom. Njihov dolazak u grad, u kasnim večernjim satima u nedjelju, obilježen je zvukom proturaketnih sirena. Dio noći proveli su u bunkeru ispod hotela u kojem su bili smješteni. Danas u zoru krenuli su prema Italiji.

Dobrodošlica apostolskoga nuncija

Apostolski nuncij nadbiskup Visvaldas Kulbokas bio je među onima koji su s velikom zahvalnošću dočekali skupinu, ohrabrujući ih na putu za koji je rekao da ga u potpunosti dijeli. Bila je to također prigoda u kojoj je Papin veleposlanik u Ukrajini sažeo tri najraširenija stajališta o ratu: tko je započeo rat, promiče ga i podupire, i ne želi ni najmanje osjetiti patnju i suze; tko zna da je u Ukrajini rat, da postoji još jedan u Siriji, a i drugdje, ali se zaustavlja samo na 'teoretskom' znanju, ne ispituje se previše; i na kraju, tko želi izgraditi mir i konkretno to pokušava. Svi mi koji smo danas ovdje želimo pripadati toj kategoriji – riječi su nuncija Kulbokasa.

Slušati potrebe kako bi se pokrenule konkretne akcije

Među promotorima inicijative bio je Riccardo Bonacina, glavni urednik tjednika 'Vita' (Život), u cijelosti posvećenoga onima koji se zauzimaju u volonterskom radu. Govoreći o Hodu za mir u Kijivu, insistira na 'maloj gesti', ali iz njegovih riječi izvire snažna nada da je to sjeme koje će se uskoro raširiti, te poprimiti snagu i učinkovitost.

Rezultati su iznad očekivanja, jer smo imali veličanstven doček – nakon prilično mukotrpnoga i 28 sati dugog putovanja u autobusu – a bila je uspostavljena i veza s 15 talijanskih trgova – rekao je Bonacina za Vatican News. Došlo je do zagrljaja između Kijiva i talijanskih trgova, koji je mobilizirao nekoliko tisuća ljudi, a upravo je to bio jedan od naših ciljeva, učiniti da se okupi civilno društvo.

Biti nenasilan ne znači biti pasivan

Spomenuvši posebno susret s apostolskim nuncijem, rekao je da nuncij čvrsto vjeruje u nenasilno djelovanje i – kazao je – valja istaknuti, upravo rabi pojam 'djelovanje', jer nije dovoljno reći 'ja sam za mir', potrebno je i djelovanje. Nije, naime, riječ samo o izjavi, o izricanju načela, riječ je o tomu da se potaknu putovi pomirenja. Važno je, rekao nam je nuncij, da postoji metoda koju valja rabiti uporno i u velikoj kreativnosti, jer promašaja nenasilne metode već ima mnogo, čak i na institucionalnoj razini – napomenuo je Bonacina. 

Riječ je o pravoj akciji, onoj koja pokreće, sposobnoj zagrliti, pomoći, slušati, jer slušanje je u temelju svakog nenasilnog djelovanja. Na neki se način divimo Ukrajincima zbog hrabrosti i ustrajnosti s kojima se suočavaju sa stanjem koje je uistinu teško. U Kijivu, u koji su se čak neki ljudi vratili, grad se ponovno naseljava, vlada velika napetost. Dakle, potrebni su im zagrljaji – rekao je Bonacina.

Nema mira bez susreta

Podsjetivši na Papine riječi iz podnevnoga nagovora o tomu kako valja učiniti da se susretnu građanska društva, te da nema mira ako nema susreta među narodima, rekao je to važna zadaća. Mi smo učinili malu gestu; nas stotinjak došlo je na susret s njih pedesetak – također zato što se iz sigurnosnih razloga nije moglo učiniti drugačije – ali to je pravi put. Sada se uspostavljaju suradnje. Podijelili smo se u skupine da bismo shvatili kako im pomoći u osiguravanju muzejske imovine, kako im pomoći u oporavljanju traumatizirane djece, kako pomoći svima onima koji su pretrpjeli teške ozlijede tijekom rata – rekao je Bonacina.

Na novinarkino pitanje što odgovaraju onima koji tvrde da bi zaustavljanje isporuke oružja Ukrajini značilo prepuštanje te zemlje podčinjenju agresoru, Bonacina je kazao da se ne žele pomiriti s dvočlanom ratnom logikom: prijatelj/neprijatelj, oružje/ne oružje. Nismo tu da sudimo; znamo da je oružje ipak bilo važno, jer da je umjesto jednog projektila na trgovački centar palo njih trinaest, bez proturaketnoga sustava koji su darovali Nijemci sve bi bilo mnogo kompliciranije. Ali, znamo također da oružje nikada ne dovodi do rješenja, da naoružani svijet nikada ne donosi ništa dobro. Zbog toga smo ovdje, kako bismo predložili drugačiji put, ne osuđujući ih, nego predlažući nešto drugačije – istaknuo je Riccardo Bonacina.

(Vatican News - ap; aa)

 

12 srpnja 2022, 15:36