Ukrajina. Tri godine rata: Europa treba biti promicatelj mira
Povodom treće obljetnice ruske agresije na Ukrajinu, zamjenik glavnog urednika Vatikanskih medija Massimiliano Menichetti u komentaru podsjeća da je Europa pozvana ponovno preuzeti ulogu promicatelja mira.
"Prije točno tri godine Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu i rat se ponovno vratio u srce Europe. Bile su to tri izuzetno teške godine, tijekom kojih su smrt, užas i patnja zatrovali živote milijuna ljudi, a ne postoje službeni podaci o broju vojnih i civilnih žrtava", ističe Menichetti i nastavlja:
"Prema podacima Ujedinjenih naroda, gotovo sedam milijuna ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove i potražiti utočište u susjednim zemljama. Unutar same Ukrajine, gotovo četiri milijuna izbjeglica od rata sklonište od nasilja traži u mjesecima kada je zemlju zahvatio zimski val s temperaturama koje se spuštaju i do dvadeset stupnjeva ispod ništice. Muškarci, žene, djeca i starije osobe na područjima pod napadima često žive u podzemnim skloništima u kojima traže zaštitu od bombi i dronova. Mnogi gradovi su potpuno razrušeni, opskrba električnom energijom često izostaje, a nema grijanja, hrane i medicinske pomoći."
Papa je, u poruci objavljenoj jučer tijekom Angelusa, ovu obljetnicu nazvao 'bolnom i sramotnom za cijelo čovječanstvo', a u svakoj prilici ponavlja kako je 'rat uvijek poraz', neprestano pozivajući na 'pravedan i trajan mir' i potrebu za dijalogom. "Naglasak je upravo na tom pridjevu, jer pravedan mir temelji se na principu pravednosti, uzajamnog poštovanja i dugoročne održivosti", podsjeća Menichetti.
"Istovremeno, pregovarački put mora biti obveza za sve. Dakle, nije riječ samo o zaustavljanju bombi i tenkova, već o priznavanju počinjenih pogrešaka, hrabrosti napraviti korak unazad, vidjeti lice drugog, izgraditi i podržati sustav koji jamči prava, sigurnost i dobrobit svih strana. To znači, koliko god bilo teško, započeti iznova zajedno", naglašava u svom komentaru Menichetti.
"Dosad je prijeđeni put uključivao oružje, izjave, čak i hipotetske apokaliptične scenarije nuklearnog rata za cijeli svijet. Apeli i pokušaji okončanja sukoba nisu dali rezultate, ali nada nije nestala, kao što nije nestala ni solidarnost brojnih organizacija, institucija i ljudi dobre volje", upozorava se u komentaru i podsjeća da je mnogo prikupljenih svjedočanstava o žrtvama, solidarnosti, ljubavi i strasti prema vlastitoj zemlji i prema čovječanstvu, čak i unatoč mučenju, invaliditetu ili voljenima koji su nam oduzeti. Ta iskustva pokazuju volju da se srca zadrže daleko od mržnje – unatoč pretrpljenoj agresiji i posljedičnoj obrani, bez obzira na to što mnogi potiču upravo neprijateljstvo između Rusa i Ukrajinaca.
"Hitno je zaustaviti svako nasilje, obnoviti povjerenje i pokrenuti međunarodnu konferenciju (kako je prije nekoliko mjeseci predložio državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin), u kojoj bi se obnovilo ono što je nazvano 'duhom Helsinkija'. Naime, upravo je tamo 1975. godine volja za zajedničkim sastankom omogućila promicanje suradnje među europskim narodima i smanjenje napetosti tijekom Hladnog rata. Poziv je, stoga, upućen i Europi, da ponovno otkrije sebe i vrati se korijenima očeva-utemeljitelja: Roberta Schumana, Konrada Adenauera, Alcida De Gasperija i da tako postane snažan i vjerodostojan čimbenik mira, prihvaćanja i primjer univerzalnog bratstva", zaključuje zamjenik glavnog urednika Vatikanskih medija Massimiliano Menichetti.
(Vatican News - hjb)
