Brifing o Sinodi. Evanđelje je navještaj novoga života za sve ljude
Debora Donnini; Ariana Anić - Vatikan
U središtu jučerašnjega brifinga o Sinodi za Panamazonsko područje bili su glasovi predstavnika iz Amazonije. Leah Rose Casimero dolazi iz Gvajane, a pripada narodu Wapichan. Iznijela je svoje iskustvo koordinatorice programa dvojezičnoga tečaja za djecu Wapichan, odnosno djecu lokalnoga domorodačkog naroda. Programom je predviđen odgoj na dva jezika: onom domorodačkoga naroda i na engleskom jeziku. Za djecu imamo svoje materijale – kazala je – s kojima povezujemo naše spoznaje i naš tradicionalni život. Program je rezultat dijaloga s isusovcima, s drugim Crkvama i drugim savjetnicima, a ima potporu vlasti.
Iz domorodačkoga naroda dolazi i Patricia Gualinga, istaknuta aktivistica u zaštiti ljudskih prava zajednica Kichwa na teritoriju Sarayaku, iz amazonskoga područja Ekvadora. Ona je uputila snažan apel za zaštitu Amazonije koja je vrlo ugrožena, s posljedicama – kako je rekla – za cijelo čovječanstvo. Osim toga, uputila je također apel za savez domorodaca, koje se progoni i ubija, s Crkvom.
Pozornost na zaštitu prava stanovništva Amazonije, kao i potomaka Afroamerikanaca, na brifingu je privukao i Felicio de Araujo Pontes Junior, koji dolazi iz Brazila, a javni je tužitelj i stručnjak za pravo domorodačkih naroda. Ti narodi često ulaze u sukob s vladajućim modelom razvoja – objasnio je privlačeći pozornost na sve više uzgajališta i monokultura, te ističući da čovjek nema pravo uklanjati ekosustave mašući zastavom napretka.
Vrlo je snažno iskustvo i salezijanca, oca Justina Sarmenta Rezenda, stručnjaka za domorodačku duhovnost i inkulturirani pastoral. On dolazi iz naroda tuyuca iz Brazila. Njegovo se zvanje rodilo zahvaljujući misionarima koji su poučavali vjeronauk njegovog djeda i baku, ali i iz želje da prenosi vjeru na svojem materinskom jeziku, otkako je Crkva shvatila da domorodci, kao evangelizirane osobe, mogu postati evangelizatori. Otac Justino je svećenik 25 godina. U svojem je izlaganju posebno izrazio zahvalnost misionarima zato što su donijeli Evanđelje zajedno sa željom da se poznaju domorodačke kulture. Riječ je o tomu da se pomalo, strpljivo, vodi dijalog upoznavajući život tih naroda.
I monsinjor Roque Paloschi, nadbiskup Porto Velha u Brazilu, i predsjednik Domorodačkoga misionarskog vijeća (CIMI), govorio je o pravima domorodačkoga stanovništva koje je podnijelo diskriminaciju također što se tiče problema tradicionalnih zemljišta. Prema Ustavu iz 1988. godine – objasnio je – sva su zemljišta autohtonih naroda trebala do kraja 1993. godine biti omeđena, ovjerena i registrirana; međutim, obilježeno ih je manje od trećine, a ona koja nisu omeđena na nišan su uzeli lovci na zlato, rudarske industrije, naftne industrije i one koje iskorištavaju drvo.
Nadbiskup je, osim toga, istaknuo da se inkulturacija ne provodi prozelitizmom nego svjedočenjem. Nije riječ o tomu da se neka kultura nametne iz visine, da se poništi kultura drugih, nego da se očuva sjeme prisutno u svakoj kulturi, jer nijedna nije savršena, a navještaj Evanđelja naviještaj je novoga života; a svima nam je potrebno to da u susretu s Kristom postanemo nova osoba – rekao je nadbiskup Paloschi.
