Arhivska građa o papinstvu Pija XII. dostupna znanstvenicima
Fabio Colagrande; Ariana Anić - Vatikan
Povodom nedavnoga Dana spomena na holokaust Ujedinjeni su narodi prvi put taj događaj obilježili susretom u Staklenoj palači u New Yorku, organiziranim pod pokroviteljstvom stalnoga promatrača Svete Stolice pri Organizaciji ujedinjenih naroda. Na susretu je, među predavačima, bio i Matteo Luigi Napolitano, profesor na Sveučilištu talijanske pokrajine Molise i savjetnik Papinskoga odbora za povijesne znanosti.
Kao znanstvenik, istraživač uloge Svete Stolice tijekom nacističkih progona, bio je među prvim povjesničarima koji su iskoristili otvaranje, 2. ožujka, arhivske građe koja se odnosi na papinstvo Pija XII. (od 1939. do 1958. godine). Osvrnuvši se u razgovoru za našu radijsku postaju na rezultate prvoga dana istraživanja u Povijesnom arhivu Odjela za odnose s državama u Državnom tajništvu, profesor je prije svega napomenuo da je nakon svih godina bavljenja djelovanjem Pija XII. i holokaustom, bio vrlo uzbuđen i pomalo se osjećao – kako je rekao – kao prvoga dana u školi.
Cijela je arhivska građa o Piju XII. digitalizirana – napomenuo je profesor te dodao – stoga se doista nalazimo u punoj digitalnoj demokraciji. Osim što je cijeli arhiv otvoren, svaki znanstvenik sa svojega mjesta uvijek ima pristup svakom dokumentu, istodobno s drugima, odnosno ne mora čekati da netko drugi završi pregled određenih dokumenata.
Što se tiče dokumenata koji se odnose na progone Židova, profesor Napolitano je istaknuo da je iz njih vidljiva stalna pozornost Vatikana prema Židovima tih godina, te napomenuo da je očit kontinuitet između papinstva Pija XI. i onoga Pija Dvanaestoga. Našao sam niz u kojemu su skupljeni dokumenti tih dvaju pontifikata o potpuno istim temama. Imamo tu odredbe kojima se podupire emigracija, dokumente o pitanjima vizā u neutralnim zemljama, i sve to u vrijeme Drugoga svjetskog rata.
Imamo dokumente – dodao je profesor – u kojima brojni američki građani, pa i same vlasti Sjedinjenih Američkih Država, izražavaju zahvalnost Svetoj Stolici za sve što je učinila za Židove u tom razdoblju. Riječ je o arhivskoj građi koja dokazuje postojanje čvrste mreže odnosa u svrhu spašavanja progonjenih osoba koja prolazi kroz dva pontifikata i postaje bitna u trenutku kada je izbio Drugi svjetski rat, a Hitler pokušao ostvariti svoj plan sustavnoga istrjebljenja europskih Židova – rekao je profesor Napolitano.
