SAD i dokument Papinske akademije za život posvećen pandemiji

Benedetta Capelli - Vatikan; Zrinka Makaj - Split

Sjedinjene Američke Države broje više od 4 milijuna zaraženih, Brazil više od 2,3 milijuna, dok se u Boliviji i Ekvadoru urušio zdravstveni sustav. Jedan od težih primjera jest grad Arequipa gdje su blizu bolnica podignuti šatori za pacijente koji se oporavljaju, a neki od njih spavaju u autima čekajući da se oslobodi mjesto da bi mogli primiti potrebnu zdravstvenu skrb.

To je kontekst na koji je Papinska akademija za život željela dati odgovor i to dokumentom „Humana communitas u vrijeme pandemije“. U tekstu se nudi razmišljanje o posljedicama na zdravstveni sustav koje je prouzrokovala pandemija. „Svi smo pozvani dati svoj dio“, naglašava se u dokumentu koji također poziva da zauzmemo “stav nade“ kako bismo se izdigli iz ravnodušnosti te gradili bolju budućnost za sve. Tim dokumentom Crkva želi izraziti svoju blizinu i suosjećanje sa svim ljudima koji prolaze teške životne situacije.

Obilježje je dokumenta to da nas potiče da promislimo o osnovnim ljudskim dimenzijama, na koje smo možda zaboravili u svojem svakodnevnom životu – primijetio je profesor. Radi se o prihvaćanju nove antropološke svijesti koja izravno pogađa naš stav o životnim pitanjima. Cilj je dokumenta da u ovoj situaciji više poštujemo život, i da budemo zahvalni. Kada se promijeni način na koji doživljavamo život, tada se mijenja i način na koji se suočavamo s pandemijom, te se rađa novi stav promjene.

Taj je dokument posebno važan za američku stvarnost, jer nudi nov način razmišljanja s obzirom na dva stajališta koja su za američki mentalitet najlakša - s jedne strane pragmatičnost, a s druge individualizam. U tom je smislu dokument bitan jer kritizira svaki stav koji proizlazi iz individualizma te svaki stav koji proizlazi iz pragmatizma. U svemu tome ipak treba prepoznati žrtvu i trud koje su, u vrlo teškim uvjetima, uložili liječnici te medicinsko osoblje.

Hitnost problema u Sjedinjenim Američkim Državama pobudilo je novu etičku svijest na razini bolničkih institucija. Svaka zdravstvena institucija ima etički odbor te je učinjeni rad jako bitan, ne samo po jasnoći normativnih kriterija koji su bili ponuđeni, nego i po moralnoj osjetljivosti. Ne smijemo zaboraviti da većinu američkih bolnica vode religijske institucije; dakle postoji i moralna osjetljivost - istaknuo je profesor Dall'Oro.

Pandemija nas podsjeća na stanje u svijetu, a dokument nam pokazuje kako globalna dimenzija problema budi sve ljude, pogotovo Ameriku i Zapadni svijet, da se s drugačijim pogledom gleda na siromaštvo, patnju, te smrt ljudi svakoga dana. Dokument nas navodi da ponovno promislimo o vjerodostojnosti životnog stila koji živimo, od toga kako jedemo, kako se krećemo, pa sve do ostalih dimenzija našega postojanja koje imaju globalni utjecaj, i upravo je taj utjecaj najviše povezan s pandemijom.

Profesor je, osim toga, istaknuo kako se u dokumentu govori o odgovornoj solidarnosti, ali bez određenih ekonomskih uputa, stoga - nastavio je - potrebno je zapitati se s kojeg stajališta razmišljamo o životu, što je ono što motivira određene politike. Za primjer je postavio Sjedinjene Američke Države u kojima se još uvijek nisu uspjeli dogovoriti oko zdravstvene politike koja bi vodila prema zdravstvenom sustavu za sve. Očito je da je to politika koja prešutno odaje antropološke stavove koji su zaista problematični jer ih vodi već prije spomenuti individualizam.

Stoga krenuti od potreba nacije značilo bi krenuti od javne politike, pogotovo što se tiče zdravstva, koja bi trebala poći od toga da svi imaju pravo na zdravstvenu skrb. To može imati i svoje uporište u „društvenoj filozofiji“ koja je inspirirana solidarnošću. Upravo se tu vidi važnost dokumenta i njegovog poziva na antropološki stav koji u svom temelju može definirati i određene zdravstvene politike.

Kalifornija se s problemom koronavirusa vrlo ozbiljno suočila početkom ožujka, kada su državni vođe iskazali veliku ozbiljnost s obzirom na situaciju, ali u suprotnosti s nedostatkom nacionalnog vodstva. U početku je vladala ozbiljnost, a nakon toga kao da je pozornost oslabila te su se ponovno pojavili stavovi individualizma i pragmatizma. U jednom trenutku, pred kraj ožujka, ljudi kao da se više nisu mogli nositi sa situacijom i opustili su se. Posljedica je toga da je virus nastavio uzimati žrtve i sada smo opet na početku. Upravo je tu važan poziv na solidarnost, jer potrebno je shvatiti da od našega osobnog stava ovisi dobro i zdravlje cijele zajednice. „To je lekcija koju svi trebamo naučiti, a čini se da je Amerika pomalo nezrela“ - zaključio je profesor Dall'Oro.