Mons. Jurkovič na susretu o međureligijskom dijalogu: Potrebna veća pozornost prema posljedicama pandemije

Roberta Barbi; Ariana Anić - Vatikan

Iskreni dijalog kao sredstvo pozitivnoga utjecaja u svijetu – tim je riječima nadbiskup Ivan Jurkovič, stalni promatrač Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima u Ženevi, započeo svoje izlaganje na šestom godišnjem sastanku o međureligijskom dijalogu, održanom 24. veljače o temi „Uloga vjere u vrijeme koronavirusa“.

Zahvaljujući na početku uglednim ličnostima nazočnima na sastanku, nadbiskup je istaknuo zajedničko uvjerenje koje ih je potaknulo na sudjelovanje na tom skupu. Svatko od nas, iz osobnoga iskustva, poznaje vrijednost i važnost vlastite religije u svojem životu. Ova nam godišnja konferencija pomaže podijeliti ono što je za nas najvažnije, u duhu povjerenja i bratstva – primijetio je nadbiskup – tako da možemo učiti jedni od drugih, uzajamno si pomagati i zajedno rasti u međusobnom poštovanju.

Nadbiskup Jurkovič se potom osvrnuo na temu susreta. Svi znamo koliko je ozbiljna pandemija koronavirusa – kazao je te primijetio – šokantno je razmišljati o činjenici da prije malo više od godinu dana nitko nije poznavao tu bolest, niti je mogao zamisliti da bi mogla tako uznemiriti cijeli svijet. Svaki je vidik našega života potresen: stotine je tisuća ljudi umrlo; bezbroj osoba trpi zbog teških zdravstvenih kriza; brojna su poduzeća u cijelom svijetu zatvorena, a neka se od njih neće više biti u stanju ponovno otvoriti; nacionalna gospodarstva su uništena; blokirana je proizvodnja; na mnogo je mjesta obrazovanje svedeno na virtualno poučavanje ili je potpuno prekinuto, a siromašna su stanja dovedena do potpunoga sloma.

Najteže su posljedice pandemije imali migranti, izbjeglice, domorodački narodi, djeca, majke, te najranjivije osobe – primijetio je nadbiskup. Ljude koji su već živjeli u velikom siromaštvu i koji su s pandemijom još više osiromašili i umrli zbog bijede, po mišljenju nadbiskupa Jurkoviča treba ubrojiti među žrtve te velike pošasti, kao one koji su bili zaraženi.

Nadbiskup nije zanemario ni druge posljedice pandemije, one koje nisu toliko dodirljive, ali su jednako štetne. Ono što najviše uznemiruje, što se tiče virusa, jesu unutarnje krize – kazao je te objasnio – Zdravstvene mjere koje su primijenjene u čitavom svijetu doista su potrebne kako bi se zajamčila sigurna sredina za sve ljude. Ipak, izoliranje u kućama, kao i prijeko potrebna maska, patnja zbog gubitka posla, uz nemogućnost fizičkoga dodira s obitelji i prijateljima, imali su, i još uvijek imaju, snažne psihološke, emotivne i duhovne posljedice na svakoga od nas.

Osim toga, pandemija bolesti COVID-19 je – prema riječima nadbiskupa Jurkoviča – pojačala postojeće napetosti i povećala prijetnje jedinstvu među pojedincima, narodima, kulturama i nacijama, povećavajući također nejednakosti. Kada su sredstva i medicinska skrb ograničeni, razumljivo je da svaka osoba i svaka nacija nastoji za svoje drage osigurati i prikupiti sve moguće – kazao je – Međutim, takav kratkovidni i egoistični pristup u izravnoj je suprotnosti s jedinstvom i zajedništvom koji ljudskom srcu doista donose zadovoljstvo.

Gomilanje cjepiva, ljubomorno insistiranje oko prava na patent, zatvaranje granica i općenito okretanje samima sebi, razumljive su reakcije na opću krizu s kojom se suočavamo, ali to nam neće pomoći preživjeti ovu oluju pandemije – primijetio je nadbiskup – nego će nam zadati ranu dublju od samoga koronavirusa. To bi nas, naime, moglo odvojiti od onoga po čemu smo uistinu čovječni, odnosno od naše sposobnosti i želje da živimo u bratskom zajedništvu.

Vjera nas uči gledati dalje od nas samih i naših neposrednih potreba. Nije slučajna podudarnost činjenica da najveći dio glavnih vjerskih tradicija snažno ističe nezainteresiranu ljubav, dajući svakomu od nas pripadajuću odgovornost brige o našoj braći i sestrama. Papi Franji i Svetoj Stolici vrlo je stalo do toga da zajamče da pandemija koronavirusa neće dovesti do još tragičnijih posljedica.

Upravo je stoga u okviru Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja ustanovljeno posebno povjerenstvo u svrhu promicanja istinske i holističke skrbi za sve ljude pogođene pandemijom, te su – još prije pandemije – papa Franjo i šeik Ahmed Al-Tayyeb, veliki imam Al-Azhara, 4. veljače 2019. godine, potpisali Dokument o ljudskom bratstvu.

Osim toga, važnost ljudskoga bratstva, i uloga vjerskih tradicija u njegovu promicanju, u središtu su enciklike pape Franje 'Fratelli tutti'. U tom dokumentu Papa ističe da različite religije, na temelju njihova poštovanja prema svakoj ljudskoj osobi kao stvorenju pozvanom biti dijete Božje, značajno pridonose izgradnji bratstva i zaštiti pravednosti u društvu – napomenuo je nadbiskup Jurkovič.

Na kraju je spomenuo i ovogodišnji Papin govor Diplomatskom zboru ovjerovljenom pri Svetoj Stolici. Pandemija, koja nas je primorala trpjeti duge mjesece izolacije i, često, samoće, istaknula je potrebu svakog pojedinca za ljudskim odnosima – rekao je Papa. Snažni u svojim tradicijama i vjerskim uvjerenjima, svi možemo svjedočiti da su vrijednost i važnost njegovanja duhovnoga zdravlja, ukorijenjenoga u bratstvu i u nadi, najdjelotvorniji način za ozdravljenje svijeta koji nas okružuje – riječi su pape Franje koje je ponovio nadbiskup Jurkovič.