Kard. Koch: Kršćanska vjera je danas najprogonjenija religija
Benedetta Capelli; Ivica Hadaš - Vatikan
Predsjednik Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana, kardinal Kurt Koch, sudjelovao je u bazilici svetoga Bartolomeja, u Rimu, na ekumenskom liturgijskom obilježavanju 106. godišnjice genocida nad Armencima i tom prilikom istaknuo da je mučeništvo danas ekumensko te moramo govoriti o istinskom i pravom ekumenizmu mučenika. Liturgijskom su slavlju prisustvovali predstavnici Armenske apostolske Crkve i Katoličke Crkve armenskog obreda, članovi drugih kršćanskih Crkvi, te armenski veleposlanici pri Svetoj Stolici i Italiji.
Podsjećajući kako je Isus nasilje koje je trpio promijenio u ljubav, dajući svoj život na križu, kardinal je napomenuo da kršćanski mučenik ne traži mučeništvo po sebi, nego ga prihvaća kao posljedicu svoje vjernosti vjeri u Isusa Krista. Stoga je ljubav znak raspoznavanja kršćanskog mučeništva. Budući da mučenik u praksi primjenjuje pobjedu ljubavi nad mržnjom i smrću, kršćansko se mučeništvo očituje kao najviši čin ljubavi prema Bogu te prema braći i sestrama.
Drugi vatikanski koncil to najviše iskušenje kršćanske ljubavi prepoznaje, ne samo u mučenicima Katoličke Crkve, nego i u onima drugih Crkvi i kršćanskih zajednica – rekao je kardinal Koch i primijetio – To se priznanje sve više širilo među nama kršćanima osobito u prošlom stoljeću, na početku kojeg se dogodilo veliko i krvavo mučeništvo armenskih kršćana tijekom genocida cijeloga naroda. Od tada je kršćanstvo sve više postajalo Crkva mučenika u neusporedivoj mjeri. Zapravo, danas ima više mučenika nego za vrijeme progona kršćana u prvim stoljećima. Kršćani danas čine 80 % od svih koji su progonjeni zbog svoje vjere.
Kršćanska je vjera danas najprogonjenija religija na svijetu – rekao je predsjednik Papinskoga vijeća za jedinstvo kršćana i dodao – To znači da danas sve Crkve i kršćanske zajednice imaju svoje mučenike. Kršćani danas nisu progonjeni jer su pravoslavci, katolici ili protestanti, nego zato što su kršćani. Mučeništvo je danas ekumensko i mora se govoriti o istinskom i pravom ekumenizmu mučenika. Gledajući iz te perspektive, među kršćanima opažamo „temeljno jedinstvo“. Zbog toga i želimo da krv mnogih današnjih mučenika postane sjeme budućeg jedinstva jednog Kristova tijela koje je rastrgano mnogim podjelama.
Armenski su nam mučenici, na početku krvavog dvadesetoga stoljeća koje je obilježeno dvama svjetskim ratovima, otvorili oči kako bismo imali taj širok pogled. Podsjetili su nas da mučeništvo u kršćanstvu nije rubna pojava, nego je upravo stožer Crkve. Mučenik umire zbog ljubavi, ne zbog ideje, nego s Kristom koji je za njega već umro. Armenski su mučenici osobito posvjedočiti tu kristološku dimenziju. Kao članovi države koja je bila prva kršćanska država u povijesti, ostali su vjerni svojoj apostolskoj vjeri i dali su vlastiti život za Krista. Nisu samo svjedoci riječima, nego djelom vjere. Na kraju je kardinal Koch izvijestio kako se papa Franjo sjedinio s prisutnima u molitvi i poslao im svoj blagoslov.
